[custom-facebook-feed feed=4]
ZAGREB – „More ne poznaje administrativne granice, a svako ozbiljnije onečišćenje ili sigurnosni incident na području riječkog zaljeva i Kvarnera može imati posljedice i za istarsku obalu, turizam, ribarstvo i kvalitetu života građana“, poručio je Predsjednik IDS-a Loris Peršurić na danas održanoj zajedničkoj konferenciji za medije IDS-a, PGS-a i Unije Kvarnera u Hrvatskom saboru na kojoj je upozorio da problemi Kvarnera nisu samo lokalno pitanje, već tema od izravnog interesa i za Istru.
Podsjećajući na slučajeve onečišćenja mora u Ližnjanu te nasukanog broda „Deala“ u Raškom zaljevu, naglasio je kako je nužno djelovati preventivno, a ne tek nakon nastanka štete. Od Vlade Republike Hrvatske očekuje ozbiljan pristup, jači nadzor nad infrastrukturom visokog rizika, brže reakcije nadležnih institucija i konkretne mjere zaštite mora i obale.
„Osim ljudi, naši najveći resursi su more, okoliš i priroda koje moramo očuvati. Zaštita mora nije ideološko pitanje, već pitanje sigurnosti građana, očuvanja prostora i odgovornosti države prema obali koja je jedan od naših najvrjednijih resursa. Kvarner i Istra ne smiju čekati novu ekološku katastrofu“, poručio je predsjednik IDS-a.
Predsjednik Unije Kvarnera i predsjednik Županijske skupštine Primorsko-goranske županije Marko Boras Mandić upozorio je kako je Kvarner, kao jedno od ključnih energetskih čvorišta Hrvatske, istodobno izložen i ozbiljnim ekološkim rizicima zbog koncentracije velikih industrijskih postrojenja i spremnika zapaljivih tvari. Istaknuo je da su dosadašnja curenja nafte i derivata u podzemlje pokazala ozbiljne nedostatke postojećeg sustava nadzora, zbog čega je nužno pooštriti zakonsku regulativu i povećati sigurnosne standarde kako bi se spriječile buduće ekološke katastrofe na Kvarneru i cijelom Jadranu.
Gradonačelnik Krka i predsjednik PGS-a Darijo Vasilić istaknuo je kako stanovnici Primorsko goranske županije nisu suočeni samo s povremenim ekološkim incidentima, već s kontinuiranim i trajnim zagađivanjem mora te kako Hrvatska mora hitno izmijeniti pravilnike i uvesti sigurnosnu normu 653, koju već primjenjuju europske države, kako bi se osigurala stroža kontrola kvalitete spremnika, njihove konstrukcije i debljine stjenki te spriječio prodor ugljikovodika u podzemlje i daljnje onečišćenje mora.
