U petak, 21. veljače, IDS je u suradnji sa Zakladom Friedrich Naumann organizirao okrugli stol na temu “Odnos medija prema političarkama”, koji je okupio istaknute političke aktere i predstavnike medija. Rasprava je bila dinamična, konstruktivna i iznimno zanimljiva, s naglaskom na izazove i stereotipe s kojima se političarke suočavaju u medijskom prostoru.
Okrugli stol je moderirala Sara Rabar, predsjednica podružnice Kluba žena Puljštine, koja je vješto usmjeravala razgovor i poticala razmjenu mišljenja. Među sudionicima su bili Dalibor Paus, predsjednik IDS-a, Helga Možé, predsjednica Kluba žena, Katarina Nemet, bivša saborska zastupnica i voditeljica Političke akademije IDS-a, Arian Vrančić, predsjednik Kluba mladih IDS-a, Karla Žužić, članica Kluba mladih IDS-a, te Ana Vuksan, kandidatkinja za načelnicu općine Kršan. U raspravu su se aktivno uključili i predstavnici medija: Igor Franković (Istra IN, Rovinj FM), Nenad Čakić (Istarski hr) i Goga Čalić Šverko (Glas Istre).
Ključne teme rasprave uključivale su način na koji mediji izvještavaju o političarkama, prisutnost rodnih stereotipa, razliku u tretmanu političarki i političara te mogućnosti poboljšanja ravnopravnosti u medijskom prostoru. Istaknuto je da su političarke često suočene s pitanjima o privatnom životu, obitelji i izgledu, dok se kod njihovih muških kolega fokus stavlja na političke odluke i stručnost.
Predstavnici medija osvrnuli su se na odgovornost novinara i urednika u oblikovanju javne percepcije političarki te naglasili važnost objektivnog i profesionalnog izvještavanja. Sudionici su se složili kako je potrebno više afirmativnih primjera medijskog tretmana žena u politici te kako je od presudne važnosti da političarke aktivno sudjeluju u kreiranju vlastitog narativa i jačanju svoje vidljivosti putem različitih medijskih kanala.
Jedan od ključnih zaključaka rasprave bio je da su mediji na istarskom poluotoku ravnopravni prema političarkama i političarima te da ne prave razliku u njihovom tretmanu, što je pozitivan pomak u odnosu na šire društvene trendove. Ipak, tema rodne ravnopravnosti u politici i dalje ostaje važna i relevantna za javnu raspravu, jer je uvjerenje da su žene i muškarci u nekim aspektima različiti često prisutno u društvu na način koji nije utemeljen na realnim sposobnostima. Primjerice, činjenica da muškarci imaju biološku predispoziciju za postizanje boljih rezultata u pojedinim sportskim disciplinama, poput skoka u dalj, nipošto ne znači da se isto može primijeniti na intelektualne sposobnosti, političku prosudbu ili strateško odlučivanje. Ključno je jasno razlučiti fizičke predispozicije od sposobnosti donošenja odluka, upravljanja i analitičkog promišljanja. Politika ne smije biti svedena na fizičke karakteristike, već treba ostati područje u kojem se vrednuju znanje, kompetencije i iskustvo, neovisno o spolu pojedinca.
Glavni zaključak rasprave bio je da su nužne promjene kako unutar političkih stranaka, tako i unutar medijskih redakcija, s ciljem osiguravanja ravnopravnijeg i profesionalnijeg pristupa političarkama. Okrugli stol pružio je vrijedan prostor za otvoreni dijalog, razmjenu ideja i identificiranje konkretnih koraka prema kvalitetnijoj i pravednijoj reprezentaciji žena u politici.
