ZAGREB – „Hrvatska zbog dugotrajnih birokratskih postupaka gubi dragocjene stručnjake u zdravstvu što ozbiljno ugrožava funkcioniranje zdravstvenog sustava i kvalitetu skrbi za pacijente“, poručio je saborski zastupnik IDS-a Loris Peršurić u današnjoj raspravi o izmjenama Zakona o sestrinstvu podsjetivši na izazove dugotrajnog postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, s posebnim naglaskom na medicinsko osoblje.
-Istarska županija već sada osjeća posljedice. Prema analizama županijskih ustanova, do 2028. godine nedostajat će 139 liječnika, 165 medicinskih sestara i 148 njegovatelja. To su brojke koje pokazuju da je situacija kritična. Ako nešto ne poduzmemo sada, naš zdravstveni sustav neće biti u mogućnosti pružiti adekvatnu skrb našim građanima“, kazao je Peršurić dodajući:
„Ukoliko želimo izbjeći drastično pomanjkanje stručnog kadra do 2028. godine, Vlada mora promisliti o dodatnim povećanjima plaća za zdravstvene djelatnike. Hrvatskoj nedostaje između 6 i 7 tisuća medicinskih sestara i tehničara. Medicinske sestre i tehničari koji trenutno rade, rade pod ogromnim opterećenjem. Ovo nije samo statistika – zdravstveni djelatnici i pacijenti trpe!“
Prema njegovim riječima, trenutni postupak priznavanja inozemnih kvalifikacija traje predugo. Dok u mnogim europskim zemljama postupak nostrifikacije traje svega nekoliko mjeseci, u Hrvatskoj medicinsko osoblje iz trećih zemalja čeka i do tri godine da im se prizna stručna kvalifikacija. Takva administrativna sporost otežava rješavanje kroničnog nedostatka kadra.
Trenutno, stručnjaci iz inozemstva moraju podnijeti dokumentaciju na više mjesta – u Komori i Ministarstvu zdravstva, što značajno produžuje postupak. Kako bi se proces ubrzao, Peršurić je predložio da sustav bude centraliziran i pojednostavljen, s mogućnošću predaje dokumentacije na jednom mjestu.
Peršurić je istaknuo kako Istarska županija i gradovi, kao i mnoge druge jedinice lokalne samouprave, već nude različite poticaje kako bi privukli zdravstveno osoblje – bonuse, smještaj i stipendije. No bez promjena na nacionalnoj razini, ti napori ostaju ograničeni i nedovoljni da bi pokrili potrebe sustava.
“Ova pitanja nisu samo tehnička ili birokratska. Ona imaju ogroman utjecaj na živote naših građana. Kada nedostaje medicinskog osoblja, to izravno pogađa pacijente. Duže liste čekanja, veći pritisak na zdravstvene djelatnike te smanjena kvaliteta skrbi postaju stvarnost, a to sigurno želimo izbjeći” istaknuo je Peršurić.
