[custom-facebook-feed feed=4]

ZAGREB- „Smatramo da se izmjene kruga ovlaštenika kojima se dopušta pretraga u zemljišnim knjigama po nazivu, odnosno imenu, prezimenu i OIB-u treba proširiti i na općine i gradove jer to bi sigurno značajno doprinijelo transparentnosti i pravednosti prostornog planiranja“, istaknuo je predsjednik IDS-a Dalibor Paus u raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama.

Napomenuo je da u priobalnim općinama i gradovima postoji velik pritisak za proširenje građevinskih područja te kako bi se brojni zahtjevi lakše obradili kada bi imali na uvid što je dosad ta pravna ili fizička osoba imala u građevinskom području i kako je time raspolagala do sada, da se ne udovolji zahtjevu za novo uvrštavanje u građevinsko područje onima koji su svoje, ranije uvrštene čestice prodali  i na tome zaradili, a da pritom ne možemo udovoljiti zahtjevu onih koji bi gradili obiteljsku kuću.

Dotaknuo se i problema bespravne gradnje. Smatra da je Katastar dužan, ako se evidentira građevina bez građevinske dozvole to prijaviti građevinskoj inspekciji, koja bi trebala imati informaciju da postoji objekt izvan građevinskog područja, odnosno da postoji objekt bez akta o gradnji te shodno svojim mogućnostima reagirati.

– Mi smo više puta tražili da se ta ovlast spusti na razinu regionalne odnosno lokalne samouprave, smatramo da bi time svakako mogli reagirati pravovremeno, podsjetio je Paus.

Zaključio je da će IDS podržati izmjene jer se istima poboljšava sustav.

Također, traži da se u izmjenu u članku 3., dodaju i općine i gradovi kao ovlaštenici pretrage zemljišnih knjiga po nazivu, imenu prezimenu i OIB-u te da Ministarstvo razmisli na koji način bi se u slučajevima bespravne gradnje obavještavala građevinska inspekcija te bi se ta činjenice ne postojanja uporabne dozvole, građevine izvan građevinskog područja i postipka koji vodi građevinska inspekcija  navodili u zemljišnim knjigama.