Leo Knapić, kandidat IDS-a za načelnika Općine Raša u velikom intervjuu za Istarski.hr
Grafičar Leo Knapić, po povratku sa studija u Zagrebu, nastavio je očevu tradiciju preuzevši rašku tiskaru Vetva graph, a sada u sličnom smjeru ide i u sferi politike. Sin bivšeg raškog načelnika Josipa Knapića kandidat je IDS-a na predstojećim prijevremenim izborima za načelnika Raše.
Za početak, pitat ću Vas isto što i povjerenicu. Dobijete li izbore, koji će vam biti prvi suštinski potezi, nakon upoznavanja sa zatečenim stanjem?
– Prvi potez će biti pripremiti materijale za raspisivanje izbora za mjesne odbore kako bih mogao ostvariti kvalitetniju komunikaciju s građanima preko njihovih predstavnika u mjesnim odborima.
Tako ćemo, općinska uprava i ja kao načelnik, moći kvalitetnije i brže odrađivati i rješavati probleme na koje nailaze naši građani u svakodnevnom životu. Također ovim putem ću imati direktnu informaciju o mogućim rješenjima koje, po mom skromnom mišljenju, znaju ljudi na svom terenu.
Na meni će biti samo da te ideje i moguća rješenja implementiram u postojeći ili budući proračun u skladu s zakonom i prostornim planom Općine Raša.
Osim načelnice, otišle su i dvije bitne osobe iz općinske uprave – pročelnik i pravnica. S obzirom da kvalitetnih kadrova nema puno, kako planirate popuniti ta mjesta?
– Jako mi je žao da ću, ako me stanovnici općine Raša izaberu, doći na radno mjesto a pročelnika i pravnice nema. Kako će izgledati uhodavanje bez te dvije osobe, ja ne mogu znati. Teško će biti, no nema predaje.
Treba krenuti, zaposliti nove ljude i odrađivati posao pošteno i najbolje moguće za dobrobit svih žitelja općine Raša. Prostorno, Općina Raša je velika i nadam se da će mi građani svojim pogledom na problematiku i moguće rješenje pomoći u svladavanju ove prepreke. Koliko mi je poznato, povjerenica Vlade Republike Hrvatske je raspisala natječaj za određena radna mjesta. Uz pravnicu i pročelnika traži se i građevinar koji je također jako bitan za uredno funkcioniranje lokalne samouprave. Svjedoci smo da ljudi izbjegavaju javne službe i zbog većih plaća idu u privatni sektor.
No, svejedno se nadam da neće proći puno vremena da se popune ta radna mjesta. Iskoristiti ću ovu prigodu da pozovem zainteresirane, poštene i odgovorne osobe da se jave i da pomognu budućem načelniku ili načelnici da ostvare sve zacrtane planove koji su predloženi proračunom Općine Raša, a koje je izglasalo sadašnje vijeće. Ljudi moraju shvatiti da su sada u tijeku prijevremeni izbori za načelnika općine Raša i da će taj mandat trajati cca 10 mjeseci, do novih regularnih izbora.
Nedavno ste medijima izjavili da ćete se kao načelnik „zalagati za daljnji razvoj i boljitak Općine, prije svega u gospodarskom i kulturnom području koje se zasniva na bogatoj rudarskoj baštini, te kontinuirano podupirati društvene aktivnosti koje provode udruge i ustanove na području Općine Raša“. Možete li biti malo konkretniji?
– Ono što je važno napomenuti je to da se sada bira načelnik do novih izbora, koji će se raspisati druge godine za otprilike deset mjeseci. Točan datum odlučiti će Vlada Republike Hrvatske.
Ono što je meni cilj je u ovih 10 mjeseci posložiti Općinu. Najprije kadrovski, raspisati izbore za mjesne odbore, te odraditi data obećanja, kroz doneseni proračun Općine Raša za ovu godinu.
Mislim da je Općina Raša napredovala u nastojanju da valorizira svoju bogatu rudarsku baštinu (uređenje Kovarske kuće Arsia, otvorenje rudnika – potkop Karlota, osnivanje tvrtke Arsiana koja se bavi tematikom i sl.). Na tim temeljima, rudarstvo i rudarsku tradiciju razvijat ćemo i dalje, te unaprjeđivati dodatnim aktivnostima i sadržajima.
Uz navedeno, kao općinski načelnik podržavat ću već dogovorene aktivnosti koje provode udruge i ustanove na području Općine Raša (sport, obrazovanje, kultura, socijalna skrb i sl.). Mišljenja sam da razvoj općine treba ići u više različitih linija kako bi se zadovoljilo šire građanstvo, odnosno društvo, ovisno o njihovim interesima.
Spominjali ste i osnivanje mjesnih odbora radi bolje komunikacije s načelnikom. Što ako neki građani ne budu zadovoljni prijedlozima mjesnog odbora, ili pak vi sami?
– Ja sam otvorena osoba i želim potaknuti ljude da bez zadrške i strahova otvoreno govore o svojim problemima. Na meni, kao budućem načelniku, i ljudima koji rade u Općini je da te probleme rješavamo.
Uvijek će se naći netko tko je nezadovoljan pristupu ili rješavanju određenog problema, ali težiti ću da to bude najmanji mogući broj nezadovoljnih građana. Nekada ljudi ne znaju da postoji zakonski okvir i izvan toga načelnik ne može djelovati. S ljudima treba razgovarati i čuti njihove probleme. Svaki mjesni odbor predstavljaju građani s određenog područja Općine.
Oni najbolje znaju koji su njihovi problemi, a na nama će biti da ih pokušamo rješavati u što većoj mogućoj mjeri, naravno u skladu s propisima i financijskim mogućnostima.
S obzirom da vam je otac također bio načelnik, a kasnije se dogodila situacija s priznanjima Općine Raša, kako gledate na mogućnosti da vi budete načelnik?
– Sve sam već javno rekao o tom pitanju. I dalje stojim iza svojih riječi. Ako je netko zaslužio Nagradu za životno djelo, onda je to moj otac. Ja kao sin, najbolje znam koliko je vremena izdvojio i još izdvaja za RKUD ‘Rudar’, folklor i kulturnu baštinu Labinštine i Istre u cjelini.
Svi koji volonterski daju jako puno svoga vremena jednoj ljubavi, koja je u ovom slučaju folklor, znaju da obitelj takve osobe ostaje malo zakinuta. Tako da mislim da ja najbolje znam koliko je svoga vremena dao za tu ljubav.
Mislim da zaslužuje navedeno i volio bih da nagradu dobije dok je živ. Na žalost, takav tip nagrade uvijek dobiju ljudi, koji su je naravno zaslužili, ali je dobiju tek kad preminu.
Ne želim to nikome, pa tako ni mom ocu. Nagrada je tu da se dodjeli bilo kojem čovjeku koji je zaslužuje, dok živi i radi, da mu bude dodatni poticaj u daljnjem radu. Da mu da “kuraja” i da poživi još puno “let”. Tako želim i mome ocu… da poživi još puno godina i da nas uveseljava i vraća u prošlost kroz emisije na Radio Labinu “Užonci našega kraja” i “Litrati”.
Kako se planirate postaviti prema projektu Aglomeracije Labin – Raša – Rabac?
– Problematika odvodnje otpadnih voda je pitanje broj jedan za žitelje općine Raša i građane grada Raše. To je veliki prioritet i to pitanje mora biti što prije riješeno. Ja sam nova osoba, ne znam do kud se došlo s tim projektom.
Ono što znam je samo ono što je javno objavljeno i što se nalazi na stranicama nositelja tog projekta, a to je Vodovod Labin. Učiniti ću sve što je u mojoj moći da pokrenem ovaj projekt u suradnji s Gradom Labinom i lokalnim općinama. Naravno da se time neće, a i ne smiju zapostaviti drugi dijelovi općine Raša.
Na teritoriju Općine Raša imamo i dvije tvornice. Jedna u Koromačnu i jedna na Most Raši. Već ostvareni dijalog s upravama tih tvornica treba njegovati, no ne na uštrub građana ovih mjesta. Partnerski odnos svakako treba održavati. Volio bih znati neke buduće smjernice tih tvornica i u kome pravcu će nastaviti poslovanje. To je vrlo važno, jer osim radnih mjesta koje ove tvornice osiguravaju našim građanima, one i pune općinski proračun.
Da se vratim na Aglomeraciju… Mislim da u Gradu Labinu i okolnim općinama koje sudjeluju u tom projektu, imam prave partnere i vjerujem da ćemo pronaći zajedničku snagu da ubrzamo ovaj projekt, koji nije samo od velike važnosti za Općinu Raša, već je od velike važnosti za cijelu Labinštinu.
Što mislite o protukandidatima Admiri Žakuli i Miroslavu Hudiju? Kakva će biti izborna utakmica?
– Admiru Žakula poznajem cijeli svoj život. No, ne mogu tvrditi da znam nešto više ili manje što znaju i drugi građani naše općine. Gospođa Admira je sve navela u svojoj biografiji i ja tu nemam što dodati.
Gospodina Miroslava Hudija ne poznam, nikada ga nisam vidio, a samim time niti porazgovarao.
Ja se nadam da će se stanovnici naše općine odlučiti za mene kao najboljega kandidata za načelnika Općine Raša. Drago mi je da je više kandidata. Ovo je test demokracije i pozivam ljude naše općine da se odazovu izborima 9. lipnja u što većem broju.
Imate li podršku supruge i obitelji u kandidaturi? Što oni misle o vašem političkom angažmanu?
– Moja supruga i obitelj stoje iza moje odluke. Podržavaju me i to je moja snaga koja me gura naprijed.
Kad ste se učlanili u IDS?
– Učlanio sam se u IDS od najranijih dana. Mislim da je to bilo kada sam imao 18 godina, 1996. ili 1997. godine. No, zbog aktivne uloge mojega oca, nikada nisam bio aktivan član. Bio sam običan član, koji je podržavao ideje i vrijednosti koje zastupa IDS, te sam se zbog toga učlanio u tu stranku.
Kako Vam je bilo na studiju u Zagrebu? I tamošnjem istarskom klubu?
– Na studiju u Zagrebu je bilo odlično. Upoznam sam različite ljude, a vezano za moju struku, upoznao sam i buduće vrsne grafičare. Iako sam upisao Grafički fakultet u Zagrebu i diplomiravši dobio titulu diplomiranog grafičkog inženjera (dipl.graf.ing.), to me nije spriječilo da se okružim samo ljudima koji su pohađali moj fakultet.
Jedno predivno iskustvo sam dobio učlanivši se u Klub studenata Istre ‘Mate Balota’ u Zagrebu, jer sam aktivnim sudjelovanjem u raznim aktivnostima u klubu upoznao ljude koji su pohađali razne druge fakultete na Sveučilištu u Zagrebu. Mislim da je konverzacija sa svim tim ljudima koji nisu bili samo s područja Istre, već iz cijele Hrvatske učinila od mene da postanem osoba kakva sam danas.
Možda dok budu čitali ovaj tekst, ljudi neće shvatiti da je osim redovnih članova Kluba bilo i pridruženih članova kluba koji nisu imali prebivalište u Istri, ali su možda nekom vezom, rodbinski ili je jedan roditelj bio iz Istre, bili itekako uključeni u studentski život nas Istrijana.
Tako da sam neizmjerno zahvalan Klubu, a ponajprije članovima kluba koji su s područja Labinštine koji su zajedno sa mnom dali svoj obol (a neki i više od mene) studentskom životu u Zagrebu. Druženje i studiranje je bila neizostavna karika svih nas i mislim da nas je to druženje, razmjena iskustva i dr. oformilo kao osobe. Zahvalan sam im na tome.
Izvor: Istarski.hr
