Veliki intervju za Nacional.hr
Prošloga tjedna konstituiranje novi saziv Hrvatskog sabora i imenovana nova vlada, što je rezultat koalicije HDZ-a i Domovinskog pokreta. Za novu vladu glasalo je 79 zastupnika, dok je 61 bio protiv. Među saborskim zastupnicima opozicije dvojica su iz redova iDS-a – Dalibor Paus i Loris Peršurić. Iako je SDP nakon velikog prosvjeda na Markovu trgu pod sloganom Dosta je! još 5. ožujka okupio koaliciju lijevih stranaka i stranaka centra – stoje uključivalo i cijelu liberalnu koaliciju koju su činili Fokus, NS Reformisti, PGS i IDS, zatim Centar, HSS, Glas, Radnička fronta i Dalija Orešković, nakon najave predsjednika Republike Zorana Milanovića da želi postati mandatar i upozorenja Ustavnog suda da time krši Ustav, iz koalicije su odmah izašli IDS, Fokus i Radnička fronta. Predsjednik IDS-a Dalibor Paus tada je objasnio kako je velika koalicija ulaskom Zorana Milanovića gotova priča između ostalog i zato što smatraju da treba poštovati odluke Ustavnoga suda i kloniti se bilo kakvih predizbornih radnji koje idu u prilog jednoj stranci. 0 tome što očekuje od nove vlade HDZ-a i Domovinskog pokreta, zašto se liberalno-centrističke stranke nisu uspjele ujediniti za nacionalne parlamentarne izbore kao što su to učinile za europske, čiju listu nosi dosadašnji eurozastupnik Valter Flego, tjednik Nacional razgovarao je s predsjednikom IDS-a Daliborom Pausom, koji je na tu funkciju izabran na saboru IDS-a 2021. Kao profesor matematike bio je ravnatelj Tehničke škole u Puli, a zatim i ravnatelj Centra za istraživanje materijala Istarske županije. U politiku je ušao 2013. postavši vijećnik IDS-a u Barbanu, a na lokalnim izborima 2017. i načelnik te općine, da bi 2021. osvojio novi mandat.
NACIONAL: Prije parlamentarnih izbora najavili ste ostavku ako ne osvojite tri mandata. Osvojili ste dva, a ostavku niste dali. Zašto?
Mi smo sada u pomalo specifičnoj situaciji. Neposredno nakon parlamentarnih imamo europske izbore i intenzivno radimo na kampanji. Ja sam svoju ostavku ponudio i Predsjedništvu i Savjetu kao najvišim stranačkim tijelima. Ona je u ovom slučaju jednoglasno odbijena. No nakon europarlamentarnih izbora održat ćemo sabor, što moramo po Statutu, u nekom pristojnom roku. Tada će se proanalizirati situacija i donijet će se konačna odluka trebam li snositi političku odgovornost.
NACIONAL: Bili ste jako ljuti zbog prekrajanja izbornih jedinica po mjeri HDZ-a. Biste li dobili i treći saborski mandat da do toga nije došlo?
Trebalo nam je 79 glasova za treći mandat. Osim toga, taj treći mandat uzeli bismo HDZ-u tako da bi bila dvostruka korist. Međutim, za naš rezultat postoji više objektivnih, ali i subjektivnih razloga. Jedan od njih je puno puta spominjani upad predsjednika Milanovića u izborni proces, čime je dosta polarizirao biračko tijelo, a osobito lijevo, kakvog ima najviše u našoj izbornoj jedinici. Drugi bitan element je prekrajanje izbornih jedinica, prema kojem su, na primjer, Matulji, koji su uvijek glasali ili za IDS, PGS ili SDP, pripojeni Novom Vinodolskom gdje je HDZ na vlasti. I tu je došlo do gubitka od nekih 600, 700 naših glasova. Treći razlog su izbori za nacionalne manjine, a mi imamo vrlo jaku i talijansku i bošnjačku nacionalnu manjinu. Oni su imali više kandidata i njihov angažman je bio prilično velik. Tako da su pripadnici manjina koji bi inače glasali za nas, glasali za manjinske liste. Ne govorim to kao opravdanje nego kao činjenicu.
NACIONAL: Što kažete na tezu da je IDS nanio štetu lijevoj koaliciji jer je s ostalim liberalnim strankama napustio Rijeke pravde nakon stoje Zoran Milanović najavio da želi biti mandatar?
Politika je umijeće mogućega i pristajanja na kompromise, ali ipak morate imati jasan stav oko određenih stvari. Nisam ustavni stručnjak, ali smatram da taj upad Zorana Milanovića u izborni proces sigurno nije bio u skladu s onime kako Ustav zamišlja ulogu predsjednika Republike. Mislim da je nanio štetu demokratskim procesima, ali, po meni, i SDP-u i svim strankama koje su sada u opoziciji.
NACIONAL: Da Milanović nije tako upao u izbore, mislite ti da bi koalicija lijevo-liberalnih stranaka ostvarila bolji rezultat i da biste imali više šanse zajedno?
Možda bi se odvili neki drugi procesi i stvari bi krenule u nekom drugom smjeru. U svakom slučaju, siguran sam da rezultat ne bi bio gori. Ovako se biračko tijelo polariziralo, a dio njih birao je između Plenkovića i Milanovića, a tako nije trebalo biti. Tu smo upravo mi, koji smo na istoj strani s SDP-om, nešto izgubili, ali to je bio naš načelni stav.
NACIONAL: SDP je to objašnjavao time da se niste mogli dogovoriti oko nekih pozicija…
Mi nismo ni došli u situaciju da razgovaramo o pozicijama. Imali smo jedan ozbiljan preliminarni razgovor s SDP-om o stvaranju velike koalicije, ali nakon toga više nije bilo razgovora. Jer SDP je očito odlučio svoj rejting u javnosti spasiti ulaskom Zorana Milanovića u izbore. Nama to tako nije bilo prihvatljivo.
NACIONAL: A da je dao ostavku? Bi li vam bio prihvatljiv kao mandatar?
Da smo nakon parlamentarnih izbora došli u poziciju formiranja lijeve centrističke vlade, sigurno bismo o tome razgovarali. Neću otkloniti to da bismo o njemu kao mandataru razgovarali, ali ne mogu ni reći da bismo ga sigurno podržali. No ako pogledamo retroaktivno na što je sve spreman predsjednik Milanović, mislim da bismo bili bliže tome da ga ne podržimo nego da ga podržimo.
NACIONAL: Odbili ste i ideju o tzv. antikorupcijskoj koaliciji svih protiv HDZ-a. Rekli ste da ne želite spašavati kožu Grbinu. Zašto?
Mi smo jasno rekli da nećemo podržati ni većinu ni vladu u kojoj će sudjelovati Domovinski pokret, jer je ta stranka na suprotnom polu od IDS-a. Znam da je ideja oko te antikorupcijske koalicije bila da povučemo imenovanje Turudića, ukinemo lex AP i promijenimo izborni zakon. Vjerujem da bi već kod ovog trećeg došlo do nesuglasica – jer kako možete mijenjati Izborni zakon ako imate dijametralno suprotna mišljenja o tome kako bi on trebao izgledati. Zato mislim da bi to bilo jako teško ostvarivo. Što se tiče izjave da bi to bilo spašavanje Peđe Grbina – da, smatramo daje inzistiranja na jednoj takvoj neprincipijelnoj koaliciji samo da bi se maknulo HDZ s vlasti, uz gaženje svih naših vrijednosti, bilo jedino u toj funkciji. A to jednostavno nije dobro.
NACIONAL: Dugo se kalkuliralo da ćete vi, s Fokusom i Nezavisnom platformom Sjever Matije Posavca, postati žetončići HDZ-a i spasiti Plenkovića od koalicije s Domovinskim pokretom. Jesu li vas snubili?
Ako se vratimo puno izbornih ciklusa unatrag, uvijek su postojale takve kalkulacije. To je stvaranje percepcije od političkih protivnika koji su nas željeli dezavuirati u javnosti. Siguran sam da nas je HDZ priželjkivao, kao i da je Plenković želio izbjeći tu koaliciju s Domovinskim pokretom. Kada su me nedavno pitali jesu li se HDZ i Domovinski pokret dogovorili, rekao sam – mislim da su se oni jako davno dogovorili, samo je pitanje kada će se dogovoriti HDZ i Plenković. Zato smo mi ostali dosljedni, a da budemo iskreni – ovo je jedna prirodna koalicija Domovinskog pokreta i HDZ-a, ali i koalicija koja odražava rezultat izbora.
NACIONAL: Kako komentirate izjavu Hrvoja Zekanovića na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora, daje Grbin zombi kojeg bi trebalo probosti kolcem ili pogoditi metkom u čelo? Je li to poziv na nasilje kakvom smo svjedočili u Slovačkoj? Je li ga trebalo izbaciti iz većine?
Mislim da jest. Doduše, dobio je opomenu od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, koji je jasno rekao da to smatra neprimjerenim. Po svemu sudeći, nastavit će se sve u istome tonu sa strane vlasti. Imamo ekipu koja ima istog trenera, izglasani su više-manje isti ministri i znamo otprilike koja je njihova kvaliteta. No, nažalost, ova druga strana – a to je opozicija, isto tako nastavlja sa svojim uobičajenim modelom ponašanja, a to ne daje rezultate. Oni očito ne motiviraju naše građane i tu bi trebalo napraviti neku promjenu. Nije dovoljno ukazivati na korupciju, koja je svakako zlo društva, ali ne možete samo na tome dobiti povjerenje građana.
NACIONAL: HDZ i Domovinski pokret razmjenjivali su najgore uvrede u predizbornoj kampanji i kleli se da neće jedni s drugima, a sad su potpisali sporazum koji nitko nije vidio. Je li tom DP-u važnija ideologija ili pare, odnosno, ministarstva poljoprivrede i energetike koja su u interesu Mariju Radiću?
Razumijem poriv svake stranke da sudjeluje u vlasti i provodi svoje politike. No kada smo pročitali program nove vlade, primijetili smo da se uglavnom radi o programu HDZ-a. U tome, dakle, nema ništa novo. No ako pročitate program Domovinskog pokreta, ne možemo zanemariti mogućnost da će se ipak događati neke ideološke promjene i tu vidim određenu opasnost. Uostalom, tri tjedna dogovaralo se o ideološkim pitanjima, a onda se za tri dana dogovorilo o svemu ostalome, što govori o važnosti tih ideoloških pitanja za Domovinski pokret. Što se tiče tog drugog, tzv. tehnokratskog dijela, ne bih unaprijed niti osuđivao niti govorio da će se nešto dogoditi. Svakako postoji opasnost utjecaja krupnog kapitala na donošenje odluka i tu moramo svi biti na oprezu.
NACIONAL: Formirana je i nova vlada, kako komentirate nova tri ministra iz DP-a, jesu li oni kapacitirani za taj posao?
Meni ne izgledaju obećavajuće, ali pustimo ljude da počnu raditi pa ćemo vidjeti.
NACIONAL: Plenković je pristao na ucjene DP-a i maknuo SDSS iz vladajuće većine. Ali Furio Radin ostao je potpredsjednik Sabora iz redova većine. Je li vas to iznenadilo budući daje on liberal po uvjerenju?
Nije me iznenadilo. Nacionalne manjine su u specifičnoj situaciji jer su prije svega fokusirane na rješavanje problema članova svoje manjinske zajednice u svakodnevnom životu. Nacionalne manjine već nekoliko mandata sudjeluju u saborskoj većini i imaju mogućnost poboljšati uvjete života svojim sugrađanima koje predstavljaju. Pitanje je što bi od toga mogli da su u opoziciji.
NACIONAL: Ali talijanska nacionalna manjina nije ugrožena i ima sva prava u Istri. Što oni dobivaju sudjelovanjem Furija Radina u vlasti?
Nikako nije ugrožena u odnosu na većinu i mi već stoljećima živimo zajedno u Istri. Osim toga, od samih početaka to je i politika IDS-adakle, dvojezičnost, suživot, tolerancija i tu nema sukoba. Ali radi se tu, naprimjer, o mogućnosti školovanja na talijanskom jeziku, zatim izgradnji i opremanju samih škola, a za to je potrebna potpora države.
NACIONAL: Pa zar Italija ne pomaže?
Pomaže, ali ne 100 posto. Uza sve nabrojano, treba spomenuti i izdavanje različitih publikacija na talijanskom jeziku, financiranje Centra za povijesna istraživanja Rovinj i slično.
NACIONAL: Dakle, imate razumijevanja za Furija Radina i njegov ostanak u vladajućoj većini usprkos DP-u?
Mislim da taj položaj njima osigurava puno veću efikasnost. Koriste li ga dovoljno, to bi trebali prosuditi pripadnici talijanske manjine.
NACIONAL: Jeste li očekivali da će Zoran Milanović tako mirno Plenkoviću predati mandat za sastavljanje Vlade?
Kao da se ništa nije dogodilo… Zapravo, jesam. Jer od gospodina Milanovića se uvijek može očekivati neočekivano. No istina je da nikada do sada nije u takvim situacijama komplicirao pa me taj njegov postupak zapravo nije iznenadio.
NACIONAL: Valter Flego je vaš kandidat za Europski parlament. Zašto takva koalicija 12 liberalno-centrističkih stranaka nije stvorena za parlamentarne izbore?
Postoji velika razlika između tih dvaju političkih prostora. Liberalne i centrističke stranke su male i regionalne. Na nacionalnim parlamentarnim izborima Hrvatska je podijeljena na deset izbornih jedinica, dok je na europskim sve jedna izbornajedinica i efekt tih izbora je posve drugačiji. I na kraju krajeva, naše stranke dijele iste vrijednosti u Europi, a Europski parlament drugačije funkcionira. On djeluje kroz velike političke grupacije. Temelj te koalicije je prvo liberalna politička orijentacija, zatim nastupamo s manjinama jer želimo pokazati da manjine želimo imati uz sebe i konačno, radi se o strankama i pojedincima koji su uspješni u svojim sredinama. Želimo doprijeti do građana i poručiti im da biraju one koji imaju nešto iza sebe.
NACIONAL: Što kažete na tezu da je IDS u Istri ono stoje HDZ u Hrvatskoj?
Politička opozicija na lokalnoj i regionalnoj razini inzistira na toj tezi. Ja se s njom ne bih složio, osim činjenice da je IDS na vlasti u Istri od prvih demokratskih izbora. I danas imamo većinu u županiji i po tom kontinuitetu postoji sličnost s HDZ-om. S tim da je HDZ dva puta podbacio na parlamentarnim izborima, a IDS nije nikada u Istri. Napominjem daje Istra jedna od najrazvijenijih regija u RH, a sama Republika Hrvatska, gdje je HDZ tolike godine na vlasti, na začelju je EU-a.
NACIONAL: Vaši kritičari tvrde da ste se umrežili poput HDZ-a, da imate svoje ljude posvuda i da se nitko ne može zaposliti bez članske iskaznice IDS-a?
To je tvrdio kandidat SDP-a za župana u kampanji 2021. On je izjavio da se ne možete zaposliti ni kao spremačica u školi bez članstva u IDS-u. Ja sam osam godina vodio jednu veliku školu u Puli, tada nisam bio član IDS-a i nitko me nikada nije zvao da nekoga zaposlim. Toga ima u daleko manjoj mjeri nego što se želi prikazati. Jasno da se, kada ste dugo na vlasti, za vama vuku neki repovi i da ljudi preuveličavaju tu umreženost i klijentelizam. Takve pojave događaju se u svakom društvu, no mi se kao IDS protiv toga nastojimo boriti. Mi nismo zavod za zapošljavanje, dapače, želimo se baviti razvojnim politikama za našu regiju. Mi smo zato jedina stranka u Hrvatskoj koja za sve stranačke dužnosti, znači – ne samo za one za koje se po Zakonu o sprečavanju sukoba interesa to mora – objavljuje imovinsku karticu. Ranije smo uveli i potpunu transparentnost proračuna svih jedinica lokalne samouprave, dakle, u općinama i gradovima u kojima upravljamo. Iza nas se ne vuku afere.
NACIONAL: Pa vukle su se oko Nina Jakovčića…
Jedna stvar je kada se svašta priča, a drugo je da nema nikakvih pravosudnih konzekvenci ni presuda. Naše gradonačelnike i načelnike ne proziva se za neke nove afere.
NACIONAL: Sadašnji župan Boris Miletić istupio je iz IDS-a.
U kakvim ste odnosima? Dobrim, poslovnim.
NACIONAL: Nema zle krvi?
U političkom smislu gospodin Miletić razmišlja isto kao i IDS i na zajedničkom programu dobili smo prošle lokalne izbore. Ne možemo dopustiti da neke osobne razmirice utječu na provedbu programa. Dok je to tako, naša suradnja će biti korektna.
NACIONAL: Izgubili ste Pulu nakon dugo vremena jer je na prošlim izborima pobijedio nezavisni Filip Zoričić. Je li vas to zaboljelo?
Ne znam koga to ne bi zaboljelo, u bilo kojem fahu, kada nakon toliko vremena nešto izgubite. No bojim se, nakon što smo mi izgubili Pulu, da su je izgubili i građani. Jer vidimo nakon tri godine ove vlasti da je Pula doista u jednom stanju stagnacije, ne provode se projekti, a građani to itekako primjećuju. Mislim da su naši ljudi iz IDS-a koji imaju iskustvo u upravljanju, pokazali kako se to kvalitetno radi.
NACIONAL: Izgubili ste i Pazin, Buzet i Vodnjan. Stoje dokaz da vam HDZ u Istri nije konkurencija, ali jesu stranke s kojima biste trebali teoretski koalirati na nacionalnoj razini, poput Možemo!
Moram reći da Možemo! ne doživljavam kao potencijalnog koalicijskog partnera na nacionalnoj razini. Njihova politika je ipak dalje u lijevom spektru od nas i uživa podršku jednog dijela građana, ali mi ne dijelimo biračko tijelo.
NACIONAL: Ali osvojili su Pazin..
Uvijek kažem da se prvi izbori ne dobivaju, već ih je izgubio onaj koji je bio na vlasti prije vas. Vidjet ćemo kako će proći na sljedećima. No moram reći da u sredinama u kojima su oni osvojili vlast, nema nekih promjena nabolje. Dapače, Pula je tipičan primjer stagnacije, pa čak i Vodnjan, dok su Buzet i Pazin možda malo bolji. Nema tu nekog podmetanja od Županije, jer tako nisu ustrojene lokalna i regionalna vlast. Evo jedan primjer – u Labinu, Buzetu i Pazinu pokrenuli smo sa Županijom projekt izgradnje domova za starije osobe. Istovremeno se krenulo, a rezultat je da su Labin i Buzet otvorili svoje domove dok je Pazin još jako daleko od toga.
NACIONAL: Istra je najrazvijenija regija Hrvatske. Zašto je to tako, zbog povijesti, mentaliteta, turizma ili političkog vodstva?
Zbog svega što ste naveli. No mislim da je i političko vodstvo važno. Kada se stvori okvir i kada imate vrijedne ljude, koji vole raditi, koji su po svom habitusu težaci, onda se može ostvariti jedna uspješna priča.
NACIONAL: Istra je i nepokolebljivo antifašistička. Uostalom, i postala je dio Hrvatske za vrijeme Tita. Istra je bila antifašistička i prije toga. Sjetimo se Labinske Republike.
Mi smo iskusili fašizam puno ranije od ostalih dijelova RH i znamo što je to. Smeta mi kada netko tvrdi da je to stvar prošlosti. Nažalost, fašizma i danas ima jako puno. Smatram da biti antifašist uopće ne znači biti lijeve političke orijentacije, već to znači cijeniti ono za što su se izborili naši stari, cijeniti svoju slobodu, pravo na mišljenje i pravo svakoga da živi svoj život kako god želi.
NACIONAL: Zanimljivo kako se ljudi doseljavaju u Istru u kojoj HDZ nikada nije bio na vlasti, a i neće. Dok se iz dijelova Hrvatske gdje je HDZ oduvijek na vlasti, ili Domovinski pokret, ljudi masovno iseljavaju pa sad osnivaju Ministarstvo demografije. Kako to komentirate?
Zaista, Istra je zadržala svoj broj stanovnika, što ne znači da imamo toliki prirodni prirast u smislu novorođene djece, ali doseljavanja u Istru su kontinuirana što znači da se tu živi kvalitetnije. A za to nije zaslužan samo IDS, već svi naši vrijedni građani koji stvaraju jednu tolerantnu atmosferu prema svima. A taj izostanak ideologizacije svakodnevnog života izuzetno je bitan za rast i gospodarski razvoj. Ne negiram da treba postojati tijelo koje će se baviti demografijom. Uostalom, to nije samo hrvatski, već i problem cijelog zapadnog svijeta. No što se tiče iseljavanja, sigurno postoji korelacija između dužine HDZova upravljanja određenom regijom i njezine nerazvijenosti. Što je ta vladavina dulje trajala, to je regija manje razvijena. Dakle, ta korelacija postoji, a postoji li kauzalnost, o tome bi se moglo raspravljati.
NACIONAL: Snažno se zalažete za decentralizaciju Hrvatske, no nijednoj vladi to nije u interesu osim što su tzv. poreznom reformom ukinuli prirez, kao osvetu gradovima u kojima nisu na vlasti. Čak su vas optuživali da se želite odcijepiti od Hrvatske. Kako to komentirate?
I u novom programu Vlade predviđa se fiskalna i administrativna decentralizacija. No sve to lijepo zvuči na papiru, ali ako to znači ono što smo imali do sada, onda to nije obećavajuće. Ustavom je početkom dvijetisućitih uvedena samouprava u određenim područjima – obrazovanju, zdravstvu, socijali. No biti autonoman u nekom području znači da možete nešto planirati, regulirati, financirati, a ne da za sve trebate suglasnost ministarstva, dakle, države. Kada bi se to spustilo na razinu regija, razvio bi se njihov puni potencijal. No HDZ to ne želi jer želi zadržati poluge moći i hvaliti se kako nam je izgradio Ipsilon, bolnicu, ovo i ono, dakle – ono što nam ionako pripada.
IZVOR: Nacional.hr