Veliki intervju Valtera Flega za Večernji list
Valter Flego, IDS-ovac je koji je prošao put od gradonačelnika, župana do europarlamentarca i na lipanjske izbore ide po svoj drugi europski mandat kao nositelj liste na kojoj su, osim IDS-a, PGS, Unija Kvarnera, Lista za Rijeku, HNS, Reformisti, HSLS, ali i SDSS, a za koju kaže da je najjači liberalni blok u Hrvatskoj. Razgovarali smo o tome kako motivirati birače da uopće iziđu na europske izbore, što zastupnik u Europskom parlamentu uopće može napraviti za Hrvatsku…
Za izbore za EU parlament nositelj ste liste koja je okuplja jedinstveni građanski, centralno-liberalni blok. Tko je sve na listi, kako ste dogovorili suradnju, koja vam je zajednička podloga i misija?
Lista broj 9. je lice normalne, građanske i europske Hrvatske. Živimo u vremenu u kojem se ruše temelji slobodnog društva, u kojem jačaju opcije koje dovode u pitanje temeljna ljudska prava. Mi smo brana radikalizaciji i polarizaciji Hrvatske. Spojili smo najjače regionalne opcije i nacionalne zajednice, različita podneblja i kulture. Simbol smo onoga kakva bi Hrvatska trebala biti – tolerantna, multikulturalna i progresivna. Koaliciju predvode dvije najjače i najrazvijenije regije u Hrvatskoj. Civilizacijski i gospodarski standard kojeg smo dosegli u tim regijama želimo preslikati na cijelu zemlju. Ideja okupljanja šire centrističko liberalne priče nije se rodila preko noći, već prije dvije godine, a širenje koalicije na nacionalne manjine veliki je bonus ovoj priči. Sigurni smo da će ljudi prepoznati naše rezultate, veliko iskustvo i moderan i ozbiljan pristup upravljanju.
Koliko mandata očekujete, podršku kojih birača?
IDS kao regionalna stranka, koja postoji samo u Istri, već 10 godina ima svog predstavnika u Europskom parlamentu. To je nevjerojatan uspjeh kojeg na ovim izborima planiramo ponoviti. Spojili smo se s drugom najjačom regionalnom opcijom u zemlji, listom Matije Posavca i to je početak jedne nove, dugoročne priče o regionalnoj suradnji koja može pokrenuti cijelu zemlju. Očekujemo podršku građana koji s nama dijele viziju progresivne i otvorene Europe i koji žele da Hrvatska bude pristojna, normalna i otvorena zemlja. Isto tako, moj mandat u Europskom parlamentu je živi dokaz kako kroz Europu, europskim novcem, možemo realizirati brojne regionalne projekte.
Je li blok takvih stranaka, odnosno koaliciju takvih stranaka moguće okupiti na izborima za hrvatski Sabor? Kako komentirate proces formiranja nove Vlasti u hrvatskoj; tko se tu po vama pokazao prevrtljiv, tko je imao ‘figu u džepu’ u predizbornoj kampanji, a sada pokazuje pravo lice, tko je ostao dosljedan sebi, hoće li biti novih izbora?
Na hrvatskoj nacionalnoj političkoj sceni sve je moguće. IDS je na parlamentarne izbore izašao sa svojim prirodnim partnerima, regionalnim strankama koje su jedini autentični predstavnici Istre i Kvarnera. IDS je jedina stranka u Saboru koja se bori za Istru. To je gola činjenica. Gledajte, dio stranaka je cijelu kampanju odradio s figom u džepu i to je sad jasno. Snaga IDS-a je što smo dosljedni, što nikad nismo prevarili svoje birače i što s nama znaju na čemu su. Ako smo rekli da nećemo podržati desnu vladu, onda o tome nema više razgovora.
Zbog čega je IDS dobio dva, a ne tri ili četiri mandata na izborima za hrvatski Sabor i treba li zbog toga stranka dobiti novo vodstvo, novog predsjednika? (možda želite komentirati u kojoj, kakvoj bi koaliciji i IDS dobio više mandata, koja je tu uloga bila predsjednika Zorana Milanovića)
IDS bi i na ovim izborima dobio tri mandata da nije bilo prekrajanja izbornih jedinica. Da je 8. izborna jedinica ostala ista kao 2020., mi bismo imali tri mandata. Taj kontinuitet kojeg ima IDS u upravljanju Istrom nema niti jedna druga stranka u Hrvatskoj, ni na jednoj razini. Što se tiče predsjednika Dalibora Pausa, on je svoj mandat stavio na raspolaganje Predsjedništvu IDS-a i dobio jednoglasnu podršku da stranku povede na europske izbore. Kao što sam rekao, ovi izbori su održani u drugačijim okolnostima i ne bi bilo fer uspoređivati to s ranijim izborima.
Kakvu ćete kampanju voditi za EU izbore; o čemu ćete pričati biračima, o kojim temama, kako ćete ih motivirati da iziđu na izbore?
Prije svega – pristojnu. Hrvatska politika je postala poligon za uvrede. Mislim da je to vrlo opasno. Kakav to primjer politika daje građanima ili djeci, na kraju krajeva? Cilj mi je ljudima pokazati što sam sve odradio u Briselu, što smo sve realizirali za vrijeme mog mandata. S druge strane, cilj mi je polazati planove za sljedeći mandat, koje projekte imam u planu i što sve planiramo napraviti u Istri i Hrvatskoj sa sredstvima koje ćemo povući iz EU-a. A planiranih projekata ima puno! Mislim da bi svi kandidati kampanju trebali iskoristiti da motviraju birače da izađu na ove izbore. Hrvatski građani, nažalost, i dalje doživljavaju europsku politiku kao nešto daleko, što nema veze s nama. A ono što se događa u Europskom parlamentu i te kako ima veze s našim životom u Hrvatskoj! Pa Hrvatska nikad ne bi dobila pristup EU fondu od 26 milijardi eura, da nismo imali svoje predstavnike u Briselu! Na europskim izborima zapravo glasamo za škole i vrtiće, bolju prometnu povezanost, bolje ceste i sve ono za što mislimo da se rješava na lokalnom nivou. Zato je važno da u Brisel biramo ljude koji će te naše lokalne interese staviti na dnevni red!
Koje su teme s kojima ćete se baviti u novom sazivu EU parlamenta ukoliko dobijete povjerenje građana?
Moji su prioriteti poljoprivreda, promet, digitalno društvo i mladi. A prije svega čuvanje dosegnutih civilizacijskih vrijednosti u Hrvatskoj i suživota s nacionalnim zajednicama. Član sam najprestižnijih EU odbora – Odbora za promet i turizam te Odbora za industriju, istraživanje i energetiku – i tu se odvija najveći dio posla, a podrška drugih zastupnika iz grupacije kojoj pripadate je nešto bez čega nema konkretnih rezultata. Ne kaže se bez razloga da je svaki europarlamentarac najproduktivniji u drugom mandatu. Tamo gdje sam priču zaokružio otvorit ću nove teme, gdje imam još posla, tamo nastavljam, kao u slučaju uvođenja premium oznake za najbolje poljoprivredne proizvode. Jako je važno tko će sudjelovati u kreiranju i raspodjeli novaca u novom EU proračunu, jer 12 hrvatskih zastupnika moraju znati izboriti novac za sve projekte koje želimo u Hrvatskoj realizirati. Moja misija je bila jasna u prošlom mandatu, a bit će i u ovom – osiguravati razvoj naših regija europskim novcem.
Koji su vam najveći uspjesi u mandatu EU parlamentarca koji je iza vas – što ste postigli, od čega će i Hrvatska imati dugoročno koristi?
Na posljednjoj plenarnoj u Strasbourgu prije 2 tjedna imali smo finalno izglasavanje Uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži. Time sam ostvario jedan od ciljeva koje sam si zadao u ovom mandatu. To znači da je Hrvatska danas priključena na 4 europska koridora te imamo pristup fondu od 26 milijardi eura za naše ceste, željeznice, morske i zračne luke. U ovom sam mandatu svojim prometnim prijedlozima odnosno usvojenim amandmanima pokrio cijelu Hrvatsku i osigurao nam pristup tim dodatnim velikim europskim novcima. Što se ostalih uspjeha tiče, navest ću povijesno ujedinjavanje svih hrvatskih zastupnika čak 4 puta, što je presedan od našeg ulaska u EU. Volio bih da takvi zajednički nastupi postanu pravilo, a ne iznimka. Mala smo zemlja, jedna od manjih članica i ne vidim razloga da nam nacionalne stranke i osobni svjetonazori diktiraju suradnju u Briselu oko stvari koje koriste cijeloj našoj zemlji. Prioriteti nam svima trebaju biti jednaki – napredak Hrvatske i iskorištavanje mogućnosti koje nam Europa nudi. Jedan zastupnik iz jedne male Hrvatske zaista može puno, i to sam u ovom mandatu više puta pokazao. Kao izvjestitelj za Digitalnu Europu, intenzivno sam radio i na digitalnoj transformaciji Hrvatske. Posljednje što sam započeo, a što u sljedećem mandatu želim završiti je uvođenje premium kategorije za najbolje i najkvalitetnije proizvode. Tako će se zaštititi naši proizvođači i stati na kraj varanju potrošača.
Koliko se razlikuje rad u EU parlamentu od rada u hrvatskom Saboru; imali li i u Bruxellesu vrijeđanja kao u hrvatskom Saboru ili je razina komunikacije i vrijeđanja koju su neki naši političari u Saboru koristili, nemoguća za EU parlament? Kako hrvatski političari međusobno komuniciraju u EU parlamentu?
Hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu fali koordinacije oko važnih nacionalnih tema, fali komunikacije i strukture. U EU smo od 2013., a ja sam prvi predstavnik Hrvatske u Briselu koji se sjetio sve nas ujediniti, kako bismo lakše progurali na plenarnim sjednicama svoje ciljeve. Ma to ne može biti samo moj cilj, zajednička borba za hrvatske strateške ciljeve mora bit svačiji prioritet, zato i jesmo poslani u Europski parlament! Što se komunikacije zastupnika generalno tiče, jasno da je ona na puno većoj razini nego u Saboru. U pravilu nema ispada, odnosno kad se dogode, znamo s koje strane dolaze – ako govorimo o skidanju do pasa jednog hrvatskog nezavisnog zastupnika ili provokacija euroskeptika i čelnika Brexita Nigela Faragea.
Strahujete li da bi novi saziv EU parlamenta mogao ‘skrenuti u desno’ obzirom na izraženo jačanje desničarskih stranaka u zemljama Europske unije?
Taj trend je prisutan i realan. Smatram to poražavajućim u civilizacijskom smislu. Pokazali su to izbori u Italiji, u Nizozemskoj, a na kraju krajeva – i izbori u Hrvatskoj. Svi su se kleli da neće s krajnjom desnicom, a sad ta krajnja desnica mnogima nije nikakav problem – samo ako ide s njima. I to je ono zašto smo mi drukčiji od drugih. Principijelni smo i dosljedni i nema kompromisa oko identitetskih stvari. Sretan sam što kao nositelj liste broj 9 predvodim jednu normalnu europsku Hrvatsku, protutežu ekstremizmu, radikalizaciji i populizmu.
Što bi takva situacija donijela u EU parlament, bi li se tada morala mijenjati i aktualna politika prema migrantima, ratu u Ukrajini i ostalim temama gdje desnije političke opcije imaju drugačije stavove?
Svaki oblik ekstremizma je opasan. No, jedno je izborna kampanja, drugo je konzumacija vlasti. Nadovezat ću se na već spomenutu talijansku vladu i premijerku Giorgiu Meloni. Fratelli d’Italia i Meloni vodili su radikalno desnu kampanju, međutim po dolasku na vlast svoju su retoriku značajno ublažili. Meloni je shvatila da Italija bez Europe jednostavno ne može, a u Europi se na radikale ne gleda blagonaklono. Europska unija je i dalje daleko najbolje rješenje koje imamo! Hrvatska se u to uvjerila. Opasnost od smanjenja liberalnih europskih vrijednosti ukoliko krajnja desnica ojača na ovim izborima je realna. Ali moramo svi zajedno dati sve od sebe da se to ne dogodi i da se ne dovede u pitanje ono što smo godinama i desetljećima gradili! To je odgovornost svakog svjesnog građanina Europske unije, uključujući Hrvatsku! Europa je utemeljena na vrijednostima zajedništva, solidarnosti i sklada. Naša lista broj 9 se bori za jačanje tih vrijednosti.
Koje su teme s kojima će se EU parlament baviti idućih pet godina – hoće li biti nekih novih pravila vezanih za migrante i politiku useljavanja u EU?
Parlament će se svakako u novom mandatu posvetiti većim ulaganjima u digitalno i zeleno te jačanju autonomije EU-a, odnosno poticanju europske proizvodnje u svim segmentima, kako ne bismo ovisili o trećim zemljama. Ukrajina kao zemlja kandidatkinja ostaje goruća tema, kao i proširenje Unije. Mi znamo koliko je proširenje važno, a kao potpredsjedniku Izaslanstva za Crnu Goru tema proširenja na zemlje zapadnog Balkana mi je posebno važna. Migrantska će politika sigurno biti jedna od ključnih tema. Trenutni je sistem neodrživ. Države članice moraju na sebe preuzeti određeni dio priljeva ljudi, ali taj broj mora biti u skladu s veličinom i mogućnostima određene države članice. Zato nam trebaju jasna zajednička unificirana pravila. Moramo pojačat napore, ali i resurse onim zemljama koje su prve na udaru migrantskih tokova, kao što je Hrvatska, koja je jedna od najdužih vanjskih granica Unije. Koliko je to važno govore i izjave talijanskog ministra vanjskih poslova i bivšeg predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija, koji je zatražio ukidanje Schengena na granici Italije i Slovenije, zbog, kako on kaže, potencijalnih opasnosti od terorista. S druge strane, humanitarnu pomoć ljudima kojima je to potrebno moramo pružiti. Zatvaranje i ponovno podizanje granica nije opcija. Ako Schengen nestane, nestat će i EU kakvu danas poznajemo. Ne želimo Europu zidova. Zato u sljedećem mandatu moramo unaprijediti migrantsku politiku, bolje je urediti i napraviti jedan zdrav i održiv sustav, koje ne ostavlja zemlje članice na cjedilu kako bi se samostalno snalazile s velikim priljevima migranata.
Koliko hrvatski političari u EU parlamentu imaju snagu utjecati na ikakve odluke (možda su neke izborili, pa molim navedite iste, građani to često i ne znaju)?
Itekako imamo snagu! To mogu ilustrirati upravo na svom primjeru. Inače kažu da je svaki zastupnik u drugom mandatu najproduktivniji, pa mogu reći da jedva čekam taj drugi mandat. U Parlamentu je 705 zastupnika, od čega četvrtina, odnosno njih 175 otpada na dvije velike članice, Francusku i Njemačku. Nas Hrvata je 12. Međutim, mehanizam rada u EP je takav da vi i kao mala zemlja, kao pojedinačan zastupnik, možete puno napraviti, samo ako ste uporni i hoćete raditi. Ogroman broj zakona koji direktno utječu na naše ljude donosi se upravo u Briselu. Europski novac za pomoć potresima pogođenim područjima u Hrvatskoj, Schengen, prometna povezanost RH, pristup fondu od 26 milijardi eura, Digitalna Europa, poljoprivredna inicijativa za uvođenje nove premium oznake za najbolje i najkvalitetnije proizvode – to su samo neki od projekata koje sam iznio ili započeo u prošlom mandatu i mi danas u Hrvatskoj vidimo rezultate toga. Jako je važno tko će predstavljati vaše interese u Briselu, tko će sudjelovati u kreiranju novog EU proračuna i izboriti se da imamo dovoljno europskog novca za realizaciju velikih projekata u Hrvatskoj.
Na kojim su temama političari iz Hrvatske posebno aktivni?
Promet, digitalizacija, mladi i poljoprivreda – tako mogu najkraće sažeti svoje glavne teme i fokus svog djelovanja. Odbori zastupnika su najvažniji u radu zastupnika, tu se odvija najveći dio posla, a podrška drugih zastupnika iz grupacije kojoj pripadate je nešto bez čega nema konkretnih rezultata. Dakle, biti nezavisan zastupnik u Europskom parlamentu odnosno ne biti dio niti jedne političke grupacije je obmanjivanje ljudi koji su vam dali povjerenje i poslali vas u Europski parlament. IDS je moja regionalna politička obitelj, a liberalna grupacija Renew Europe je europska.
Što mislite o nagađanjima da bi Andrej Plenković mogao uskoro preuzeti neku od vodećih funkcija u EU; raspravlja li se o tome u EU kuloarima, koliko je to realno u Bruxellesu?
Na temelju rezultata izbora stvarat će se raspodjela u institucijama. Premijer je dao jasnu izjavu da ostaje u Hrvatskoj. Njegov odlazak u Brisel mogao bi se protumačiti kao bijeg. Time bi iznevjerio svoje birače.
Možete li nam ispričati svoj politički put, koji su vam ovo izbori?
Deveti izbori, ali tko broji. Politikom se bavim od svoje 29. godine, kad sam postao zamjenik gradonačelnika Buzeta. Pa zatim i gradonačelnik, istarski župan te danas europarlamentarac. Politika je poziv. To nije floskula, to je činjenica. Tko god je u politiku ušao iz ne znam kojih motiva, a da se tom poslu nije maksimalno posvetio, brzo je iz nje izašao. Upravljao sam sustavima gotovo na svim razinama vlasti, od lokalne preko regionalne, do europske. Imam jako puno iskustva, znam kako stvari funkcioniraju u mašineriji kao što je Europski parlament i kako se posao može odraditi usprkos onome što smatram najvećom preprekom Brisela – pretjeranoj birokraciji i sporosti sustava. Stvorio sam snažnu podršku unutar svoje liberalne Renew Europe grupacije i imam konkretne planove za naredni mandat.
Koliko se politička aktivnost u EU razlikuje od one u Hrvatskoj – što je prednost, mana (ukoliko je ima)?
U Hrvatskom saboru sjedi 151 zastupnik, u Europskom parlamentu 705, odnosno uskoro 720. Jasno da je teže dobiti potrebnu većinu za usvajanje odluka. No, na posljednjoj plenarnoj u Strasbourgu krajem travnja 90% zastupnika reklo je DA mojim prometnim amandmanima i Hrvatskoj na 4 europska koridora. Od 631 prisutnog zastupnika, njih 565 bilo je za. Nije jednostavno, ali može se. Još ću jednom kao bitnu razliku ova dva parlamenta izdvojiti razinu komunikacije. U Europskom je parlamentu komunikacija u pravilu pristojna, konstruktivna i na vrlo visokoj razini. Hrvatski je sabor sve ono što Europa nije. Svađe i psovke, diskriminacija, seksizam i vrijeđanje na nacionalnoj osnovi – to u EU ne prolazi.
Imate li kakvu poruku za hrvatske građane prije ovih izbora?
Izađite na izbore! U Europskom parlamentu donose se odluke o vašem životu, o tome hoćemo li moći platiti nove ceste, škole, bolnice. O ovim izborima ovisi i smjer kojim će ići Europa. Svatko od nas svojim glasom može sačuvati ono što je Europa danas – jedno od najugodnijih i najslobodnijih mjesta za život na svijetu. Ne smijemo dozvoliti da se to upropasti!
Izvor: Večernji list