Boljunčić: IDS je protiv Zoričićevog povećanja poreza građanima!

[IZ MEDIJA – Intervju za Glas Istre]

PULA – IDS neće podržati Zoričićevo povećanje poreza građanima Pule, niti prijedlog pulskog proračuna za 2024. godinu koji je nedavno predstavio gradonačelnik Filip Zoričić. Predsjednik pulske podružnice Valter Boljunčić tvrdi da je proračun prenapuhan, te »pun lijepih želja i obećanja«.

Podsjetimo, gradonačelnikov prijedlog težak je nešto više od 103 milijuna eura, što je za gotovo četvrtinu više od gotovo 86 milijuna proračunskih eura s kojima Grad raspolaže u ovoj godini.

– U protekle dvije godine vidjeli smo u kojoj mjeri su gradonačelnikova obećanja i ispunjena. Kao i svaki proračun, rashodovna strana, u ovom slučaju obećanja o »tsunamiju« projekata, mora imati i svoju prihodovnu stranu iz koje se oni financiraju. U toj prihodovnoj strani centralnu ulogu imaju povećanja raznih lokalnih poreza i davanja, a sve pod izlikom ukidanja prireza, ističe Boljunčić.

U proračunu nema ušteda

Boljunčić kaže da prijedlog proračuna za 2024. pokazuje da bi, i bez prireza i bez dodatnih nameta, nenamjenski dio proračuna u odnosu na ovu godinu trebao biti veći za oko milijun eura, dok će uvođenjem nameta to povećanje iznositi između 5 i 5,5 milijuna eura.

– Dakle, predviđeni manjak prihoda obilato je nadmašen novim nametima. Logično je onda postaviti pitanje da li je nužno trebalo povećati sve namete na maksimalnu vrijednost ili se pak mogla naći mjera. Je li se možda moglo bolje razmisliti o nekim potezima? IDS se protivi povećanju poreza na dohodak, ostavljajući ljudima više novaca i za ionako već postojeća poskupljenja, te su se trebale razmotriti i druge odluke o povećanjima, primjerice paušal iznajmljivačima po turističkom ležaju povećati s 40 na 100 eura, što je duplo manje od prijedloga, bolje analizirati kuće za odmor u Puli, te prije svega racionalizirati poslovanje i uz veću efikasnost, predložiti proračun koji bi bio realniji, a nameti građanima manji?, neka su od pitanja koja na raspravi o prijedlogu proračuna Boljunčić namjerava uputiti gradonačelniku i njegovim suradnicima.

– Ono što nedostaje ovom prijedlogu, ako se željelo napraviti realan i ostvariv proračun, su uštede. Zašto sav potencijalni manjak prihoda prevaliti na građane, a ne pokazati barem želju za racionalnim, efikasnim poslovanjem i uštedama? Uštede i racionalizacija. To je onaj dio posla gradonačelnika koji nije popularan ali je nužan, ističe Boljunčić.

Podsjeća i da se u proračunu za 2024., prvi put nakon više godina, planira korištenje cjelokupnog viška prihoda iz prošlih godina, što iznosi oko 4,9 milijuna eura. Nadalje, nenaplaćena potraživanja grada su 31. listopada iznosila 9,7 milijuna kuna, od čega se komunalnu naknadu otpada 6,1 milijun kuna. Ostaje, dakle, pitanje, zašto se išlo s ovakvim odlukama na maksimalno povećanje nameta i pumpanje proračuna? Po meni i odgovor je jasan. Želi se pošto poto nadoknaditi ono što je obećavano u protekle dvije godine, a nije ostvareno. No, od obećanja do ostvarenja put nije nimalo lagan. Zar takav proračun i takvo poslovanje zaslužuju podršku nas kao oporbe?, kaže predsjednik pulskog IDS-a.

Nema razloga za optimizam

Sva povećanja služe da bi se prihodovnom stranom opravdali brojni najavljeni projekti koje gradonačelnik obećava, kao primjerice uređenja sportsko rekreativne zone Marsovo polje, obnove kupališta Stoja, izgradnje dva dječja vrtića, te niz drugih projekata koji bi se trebali početi realizirati od naredne godine, no Boljunčić drži da iskustvo prve dvije godine njegova mandata ne daje previše razloga za optimizam da će oni i biti realizirani, te se očito pokušava kompenzirati potpunu pasivnost i bezidejnost koju je kad su projekti u pitanju pokazao od dolaska na vlast prije dvije godine.

– Uz stalna lutanja, kao primjerice oko Kaštijuna i Uljanika, panična želja da se pokuša u preostale dvije godine mandata nadoknaditi propušteno može izazvati samo još veću zbrku, neorganiziranost i neefikasnost, ali će uvijek biti netko drugi kriv.

Što smo dosad dobili? Niz lijepih obećanja, ali i obraćanje gradonačelnika u povodu predstavljanja proračuna koji je je priča za sebe i dovoljno govori kojim smjerom to ide. Prije svega tvrdnjama u stilu da grad nakon godina praznina napokon liči na nešto. To je uvreda za Pulu! Ovaj grad je i prije Zoričića, a i prije svih nas imao dušu, a i imat će je i poslije svih nas, ma koliko se netko trudio da je promijeni. Stoga prozivanje vijećnika i poruke da oni koji ne podrže njegov proračun ne žele da se u gradu nešto radi, kao netko tko već 63 godine živi u njemu, smatram uvredom.

Gradonačelnik bi trebao uvidjeti da u demokratskom društvu ne može autoritativno nametati svoju volju svima i prozivati one koji misle drugačije. To jednostavno tako ne funkcionira. Gradonačelnik ima svoju skupljenu većinu u Vijeću i može donositi odluke. Ako pak ni njih ne uspije nagovoriti na izglasavanje odluka, onda se mora ozbiljno zapitati o poslovanju grada, obećanjima i raskoraku kad je u pitanju realizacija. I prije nego što druge prozove, mora odluke dobro obrazložiti, objasniti koji im je cilj i prije svega jesu li izvedive i održive na dulji rok, a ne samo populistički nabacane, kaže Valter Boljunčić.

Nadalje, vezano za »prazninu«, niz događanja i dovršetka projekata poput malog rimskog kazališta ili Coworking centra, kojima je Zoričić prisustvovao kao gradonačelnik, bili su samo završni čin nečega što je netko drugi počeo realizirati puno prije njega.

Uljanik kao centar proizvodnje

U špici turističke sezone ni ovog ljeta nije izostao problem prekomjernih količina smeća i smrada s kojim su se morali nositi ljudi koji žive u blizini Kaštijuna, a aktualna gradska uprava pokazala je da nema kvalitetan odgovor za jedan od problema s kojima se namjeravala među prvima uloviti u koštac. Boljunčić kaže da je Kaštijun imao i ima problema te da od toga ne treba bježati.

– Činjenica je da po pitanju rješavanja problema otpada u startu nitko nije zadovoljan. Nitko ga ne želi u svom dvorištu, ali ga svi stvaramo. Vezano za probleme Kaštijuna. mislim da su oni organizacijski i tehnološki, a njihovom rješavanju sigurno ne pridonosi stalno mijenjanje uprava, čak tri u zadnje dvije godine, i dolazak direktora koji izlaz vidi u povećanju cijena. Imali smo obećanja da će se riješiti problem neugodnih mirisa, ali situacija je gora nego prije. Osim tri uprave u zadnje dvije godine, otišli su i neki stručni ljudi, ne rade tehnološki procesi, otplinjavanje ne radi, pokriva se jalovinom a ne folijom, SRF se ne odvozi iako je upravo povećanje cijene opravdavano odvoženjem SRF-a, a sve to uz ipak napor gradova o smanjenju biootpada u komunalnom otpade. Uz probleme organizacije, koji su i oko Kaštijuna, sada je značajan tehnološki problem i samog Kaštijuna.

Stoga bi rasprava o Kaštijunu, bez populizma ali s jasnim idejama, te uzimajući u obzir prije svega očuvanje okoliša, ali i financijsku održivost, bila nužna. Ne može se ozbiljnim problemima pristupiti na neozbiljan način stalnim mijenjanjem smjera u kojem se želi ići. Vidjeli smo posljedice takvog obrasca postupanja na funkcioniranje gradske uprave, poručuje on.

Jednako ozbiljnu raspravu, dodaje, zaslužuje i sudbina prostora Uljanika koja se sporadično spominje u gradskim strategijama.

– Lijepo djeluje priča o šetnici i otvaranju Uljanika, zadržavanje manjeg dijela brodogradnje, nautika i ostalo, no je li to doista pravi put? Poduzeće koje je izgradilo Pulu nudi se, a ne prodaje, bilo kome zainteresiranome gotovo za ništa. Mi govorimo o potrebi da, osim turizma, imamo i proizvodnju, govorimo o inovacijama, novim tehnologijama, o inovacijskom centru PIC na Valelungi, a imamo Uljanik sa svom potrebnom infrastrukturom. Stoga je rasprava o Uljaniku i njegovoj budućnosti, na koju možemo utjecati preko prostornih planova, nužna, a osobno se nadam da će tu ostati područje brodogradnje, vjerojatno u smanjenom obimu, ali na višem nivou i s modernom tehnologijom. U situaciji kada želimo moderan grad, s održivim razvojem, gdje industrija i turizam mogu zajedno egzistirati, a s obzirom na prostornu skučenost Pule, to nije moguće postići bez značajne uloge Uljanika kao centra proizvodnje, zaključio je predsjednik IDS-a Pule.