IDS - Istarski Demokratski Sabor

IDS - Istarski Demokratski Sabor

13,463

Više od politike - Non solo politica

[RASPRAVA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA] 🟢𝐏𝐫𝐞𝐭𝐫𝐚𝐠𝐮 𝐳𝐞𝐦𝐥𝐣𝐢š𝐧𝐢𝐡 𝐤𝐧𝐣𝐢𝐠𝐚 𝐩𝐨 𝐧𝐚𝐳𝐢𝐯𝐮, 𝐨𝐝𝐧𝐨𝐬𝐧𝐨 𝐢𝐦𝐞𝐧𝐮, 𝐩𝐫𝐞𝐳𝐢𝐦𝐞𝐧𝐮 𝐢 𝐎𝐈𝐁-𝐮 𝐭𝐫𝐞𝐛𝐚 𝐨𝐦𝐨𝐠𝐮ć𝐢𝐭𝐢 𝐢 𝐨𝐩ć𝐢𝐧𝐚𝐦𝐚 𝐢 𝐠𝐫𝐚𝐝𝐨𝐯𝐢𝐦𝐚 𝐫𝐚𝐝𝐢 𝐭𝐫𝐚𝐧𝐬𝐩𝐚𝐫𝐞𝐧𝐭𝐧𝐢𝐣𝐞𝐠 𝐩𝐫𝐨𝐬𝐭𝐨𝐫𝐧𝐨𝐠 𝐩𝐥𝐚𝐧𝐢𝐫𝐚𝐧𝐣𝐚.🗞Više pročitajte na poveznici u prvom komentaru👇📺Raspravu pogledajte 👉 bitly.cx/jMVM ... See MoreSee Less
View on Facebook
𝐈𝐃𝐒 𝐋𝐚𝐛𝐢𝐧 𝐨𝐝𝐧𝐢𝐨 𝐣𝐞 𝐩𝐨𝐛𝐣𝐞𝐝𝐮 𝐮 𝐬𝐯𝐢𝐡 𝐬𝐞𝐝𝐚𝐦 𝐦𝐣𝐞𝐬𝐧𝐢𝐡 𝐨𝐝𝐛𝐨𝐫𝐚 𝐨𝐬𝐯𝐨𝐣𝐢𝐯š𝐢 𝟕𝟎% 𝐯𝐢𝐣𝐞ć𝐧𝐢č𝐤𝐢𝐡 𝐦𝐣𝐞𝐬𝐭𝐚!Liste IDS-a Labin s partnerima, Istarskom strankom umirovljenika, Hrvatskom strankom umirovljenika i nacionalnim manjinama pobijedile su u svih sedam mjesnih odbora na današnjim Izborima za vijeća mjesnih odbora Grada Labina, i time smo ponovno dobili povjerenje Labinjanki i Labinjana. Građani vjeruju u naš program i projekte i zato nastavljamo razvijati Labin i svaki naš mjesni odbor.💪Hvala svim biračima koji su danas, uz europarlamentarne izbore, dali svoj glas i za članove vijeća mjesnih odbora i time pokazali kako im je bitno participirati u izborima na svim razinama. Ispunili smo cilj osvojivši 70% vijećničkih mjesta i još jednom dokazali da građani imaju povjerenja u ono što i kako radimo. Slijedi nam nastavak uspješnog rada s vijećima mjesnih odbora u provođenju predizbornih programa!👏🙏 ... See MoreSee Less
View on Facebook

[IZ MEDIJA – Intervju za Večernji list]

ZAGREB – Predsjednik IDS-a Dalibor Paus u intervjuu za Večernji list govorio je o aktualnim političkim temama, od skorih izbora, vojske na granici do bespravne gradnje.

Intervju u cijelosti možete pročitati u nastavku.

Nedavno je sklopljen prvi predizborni savez ‘Naša Hrvatska’ koji su inicirali Socijaldemokrati i u kojem su za sada i HSS i Hrvatski laburisti – stranka rada. Jeste li razgovarali o ulasku u taj savez?

Temelji svih razgovora IDS-a o mogućoj suradnji na predstojećima izborima su vrijednosti i ideološka bliskost na kojima temeljimo politike jer to određuje smjer, put i brzinu kojom ćemo doći do cilja. A cilj nam nije kratkoročan, mi gledamo Hrvatsku kakva će biti za 20 godina. Želimo produktivnu, poduzetnu, inovativnu Hrvatsku koja ima snažne i neovisne institucije i ljude spremne za borbu na otvorenom europskom tržištu. Jedan od osnovnih alata da bismo to postigli je decentralizirana država u kojoj regije imaju visok stupanj fiskalne i administrativne autonomije. Istra je dokaz da takav pristup daje bolje rezultate. Vidim da danas gotovo svi od centra lijevo govore upravo o tome, zato mislim da IDS-ov koalicijski potencijal raste i nama su prihvatljivi svi koji slično razmišljaju. Konkretno, krajem srpnja potpisali smo koalicijski sporazum za parlamentarne i europarlamentarne izbore s PGS-om. Ozbiljno razgovaramo i s drugim strankama poput Fokusa i Reformista i nadam se da ćemo se dogovoriti.

Planirate li izići na sve izbore? Tko je kandidat IDS-a za izbore za EU parlament – koliki je pečat IDS dao kroz rad svojih EU parlamentaraca do sada?

IDS će izaći na sve izbore. Dogovori i razgovori s drugim strankama uglavnom se i temelje na tome da se formira jedna dugoročnija suradnja. Što se tiče našeg europarlamentarca, Valter Flego je svojim radom pokazao da i jedan od 705 zastupnika može jako puno napraviti. Pored svega ostalog rekao bih da je najveći uspjeh što je progurao osam amandmana na europsku prometnu mrežu, što će omogućiti korištenje 26 milijardi eura za naše prometnice i revitalizaciju željezničke mreže.

Kolika je danas po vama snaga SDP-a kao lidera oporbe s obzirom na to da ima sve manje saborskih zastupnika? Jesu li i danas poželjan koalicijski partner?

Iako je SDP i dalje najveća oporbena stranka, već vaše pitanje sugerira da situacija nije dobra. Ne radi se o broju saborskih zastupnika, čak i da im se nije klub podijelio ne bi bili u bitno boljoj situaciji. Radi se o povjerenju. Da biste dobili povjerenje građana, morate im ulijevati povjerenje da znate na koji način učiniti Hrvatsku boljom zemljom. Mislim da SDP u ovom trenutku ne ulijeva to povjerenje ni građanima ni potencijalnim koalicijskim partnerima.

Često naglašavate da su IDS-u važni lokalni izbori. Koliko se IDS promijenio pod vašim vodstvom?

IDS je regionalna stranka. U fokusu nam je napredak Istre, Liburnije, Rijeke i istarskih otoka. Da bismo ostvarili taj cilj, želimo biti tamo gdje se ključne i važne odluke donose, u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu. Da bismo sve to i proveli, najvažnije je dobiti što veće povjerenje naših građana na lokalnoj razini. Zato su nam najvažniji lokalni izbori. Vjerujem da ljudi prepoznaju naš rad jer možete nekoga zavaravati četiri godine, možda i osam, ali da biste imali njihovo povjerenje trideset godina, iza vas moraju stajati rezultati. To pokazuje da IDS ima dobru ekipu, ali kao i u nogometu, ponekad je potrebno promijeniti trenera da se dobije neki novi elan koji će omogućiti i dalje dobre rezultate iako je ekipa više-manje ista. Puno smo toga promijenili, prije svega po pitanju otvorenosti IDS-a i komunikacije prema građanima i članstvu. Mijenjamo političku kulturu, ne samo u IDS-u i Istri nego i postavljamo standarde za čitavu Hrvatsku. Svi visoki stranački dužnosnici, bez obzira na to što ne postoji takva zakonska obveza, objavili su svoje imovinske kartice, to nije učinila ni jedna stranka u RH, u sredinama u kojim upravljamo uveli smo potpunu transparentnost i građani mogu vidjeti kamo odlazi svaki njihov cent, sustavno smo pristupili i problemu bespravne gradnje.

Zbog čega bi vam na lokalnim izborima građani Pule ili Pazina trebali ponovno dati povjerenje?

Promjene koje se u Puli i Pazinu (ne) događaju nakon lokalnih izbora najbolji su argument zašto bi nam građani trebali ponovo dati povjerenje. Ne možemo sada ulaziti u detalje, ali od otvorenih gradova koji su se razvijali, u kojima se sustavno gradila infrastruktura, ako izbrišete projekte koje su naši gradonačelnici započeli poput aglomeracije Pula sjever i Pula centar, Coworking centra, malog rimskog kazališta u Puli ili, npr., doma za starije osobe u Pazinu, dobili smo Pulu koja zabranjuje, Pulu koja ima poteškoća u pružanju osnovnih funkcija i Pazin koji stagnira. Zanimljivo je pri tome da su u slučaju Pule promijenjeni svi vodeći ljudi u gradskim službama i tvrtkama, i to nekoliko puta, a u slučaju Pazina uglavnom su ostali na vodećim mjestima svi isti ljudi, ali svejedno ne ide kako se obećavalo. To jasno ukazuje da je problem u vodstvu. Vjerujem da ljudi prepoznaju da je IDS 30 godina dobro vodio županiju, istarske gradove i općine i da smo među najuspješnijima u Hrvatskoj te da će nam u Puli i Pazinu ponovo dati povjerenje jer imamo ljude, znanje i potrebno iskustvo u upravljanju.

Kad je početkom godine počelo rušenje bespravne gradnje po Istri, činilo se da se taj gorući hrvatski problem počinje ozbiljnije rješavati upravo u Istarskoj županiji.

Mi o tom problemu najviše progovaramo, on nam je u fokusu, želimo ga riješiti. O tome smo u Saboru govorili još 2016., a IDS-ovi su gradonačelnici i načelnici početkom godine pokrenuli i portal www.bespravnagradnja.hr   s ciljem da ukažemo na razmjere problema, da pokažemo da poduzimamo sve što je moguće s našim ovlastima, da omogućimo svim građanima da anonimno prijave bespravnu gradnju i da izvršimo pritisak na Državni inspektorat da pravovremeno reagira. Proljetos smo u Saboru predložili i izmjene Zakona o građevinskoj inspekciji s ciljem spuštanja ovlasti za zaustavljanje bespravne gradnje na lokalni nivo, ali to nije prihvaćeno od vladajućih. Sva su naša nastojanja do sada sigurno su senzibilizirala javnost za ovaj problem što je donekle potaknulo državu da reagira, ali sve to nije dovoljno. Ne možete srušiti nekoliko kuća i helikopterskim pristupom postići veliki učinak. Treba nam sustavno rješenje, a to je spuštanje ovlasti inspekcije na regionalnu, odnosno lokalnu razinu i drakonske kazne.

Tko štiti bespravne graditelje u Istri odnosno Hrvatskoj, zašto i dalje misle da mogu graditi što, gdje, kada i kako to žele?

Bespravne graditelje najviše štiti loše postavljen, trom i centraliziran sustav kontrole. Meni je nevjerojatno da naši zakoni omogućavaju da vi, ako danas izgradite bespravni objekt, sutra možete zvati geodeta koji će vam ga snimiti, da će njegov elaborat katastar provesti te da će vam još i izdati kućni broj, zatim će zemljišne knjige sve upisati pod napomenom da je bez uporabne dozvole, a u MUP-u ćete u tom objektu moći prijaviti i prebivalište i nitko nije dužan prijaviti da se radi o bespravnoj gradnji. Sve po propisima. Nije li to apsurd? Zato inspekcijske poslove treba spustiti na nivo gradova i općina ili bar županija kako bi se moglo odmah zaustaviti gradnju čim započne. No kod nas je suprotno: općine i gradovi gotovo da nemaju nikakve ovlasti u sprečavanju bespravne gradnje. Mogu je samo prijaviti i čekati Državni inspektorat da reagira, a u čitavoj Istri imate jednog građevinskog inspektora.

Kako IDS gleda na pozive nekih političara da se od migracija štitimo vojskom na granici?

Kao na opasan populizam koji se neodgovorno poigrava strahovima građana za sigurnost njihovih bližnjih i njih samih i nagriza srž demokracije. Zato se na razini EU hitno moraju osmisliti učinkovite, humanitarne i sigurne europske migracijske politike kako prema legalnim tako i prema nelegalnim migracijama, treba spriječiti zloporabu instituta azila, a prema tražiteljima azila u cijeloj Europi postupati jednako. Građani se s pravom pitaju kako migranti mogu ono što oni kao građani Europe ne mogu. Moramo znati tko, kamo i zašto dolazi. Ne uvjerimo li građane da imamo kontrolu nad tim procesima, ekstremna će desnica dodatno jačati.

Koji su trenutačno najveći problemi u Hrvatskoj, koje reforme biste, da IDS postane dionikom vlasti, poticali da se prve provedu?

Prvo moramo definirati cilj. Ranije sam već govorio o vrijednostima i politikama za koje se zalažemo, ali sigurno je danas tema broj jedan sigurnost i stabilnost te vezano uz to veće plaće i mirovine, općenito bolji standard. To je naš cilj. Nažalost, ni ova Vlada nije provela nikakve supstancijalne reforme koje bi vodile k njemu. Jak turizam, oporavak osobne potrošnje i investicije koje se sufinanciraju novcem Europske unije pomogli su zadržati relativnu stabilnost, ali i zamaglile realnost. Ovo je zadnja financijska perspektiva u kojoj su sredstva EU za Hrvatsku ovoliko izdašna, zato imamo još nekoliko godina za nužne reforme. Od pravosuđa koje mora postati učinkovitije i vratiti povjerenje građana, reforme regionalne i lokalne samouprave do poreznog sustava koja mora ići u smjeru rasterećenja cijene rada i opterećenja imovine i kapitala. Želimo da dio sredstava prikupljenih od poreza ostane na području na kojem je i ubran.