BRUXELLES – „Jaz u razvijenosti europskih luka sve je veći. Dok su neke europske luke među najuspješnijima i najrazvijenijima na svijetu, ostale luke jedva preživljavaju. Kroz svega 3 europske luke – Rotterdam, Antwerpen i Hamburg – prolazi čak 20% europskog tereta“, naglasio je zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego u Bruxellesu prilikom predstavljanja izvješća kojim traži donošenje nove Europske strategije o lukama.
Naime, jedna je to od posljednjih inicijativa Odbora za promet Europskog parlamenta do kraja ovog saziva, a upravo se kao jedna od prvih aktivnosti nove Europske komisije sljedeće godine očekuje nova Europska strategija o lukama.
– Iako su europske luke ključni pokretači gospodarstva, Strategija o lukama dugi je niz godina ostajala po strani i zanemarena, no s obzirom da će Hrvatska nakon usvajanja TEN-T mreže predstavljati ulazna vrata na europske koridore za čak tri hrvatske luke, želim da rad na tome bude moj zadnji doprinos infrastrukturnim temama u ovom mandatu, istaknuo je Flego.
Izvješće Odbora za promet naglašava da nova Strategija o lukama mora jasno definirati europsko financiranje luka, smanjiti vanjske utjecaje na održivost i donošenje odluka u europskim lukama, kao i osigurati veću intermodalnost manje razvijenih luka.
– Sadašnjih 4% cjelokupnih sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za luke je premalo i zato sam zatražio povećanje tih sredstava. Hrvatska pozicioniranjem na transeuropskoj prometnoj mreži ima generacijsku šansu za rast i razvoj naših luka! Imajući u vidu moj istarski poluotok, ali i cijelu hrvatsku obalu, jer ipak smo zemlja 1000 otoka, zatražio sam dodatna proračunska sredstva iz CEF-a. Time bismo potaknuli veća ulaganja u prometnu i digitalnu tehnologiju, zelenu tranziciju, posebno za manje luke i marine koje se nalaze na poluotocima, otocima i udaljenim regijama, kojima luke život znače, pojasnio je Flego.
Tijekom rasprave na Odboru na promet, posebno je naglašeno da će morske luke u Europi sljedeće desetljeće doživjeti najveću ekološku tranziciju te će morati ispuniti dodatne ekološke zahtjeve za „dozvolu za rad“ i „dozvolu za rast“. Flego smatra kako će to biti najveći udarac opstanku malih luka.
– Zatražio sam od Komisije, opet imajući u vidu potrebe manjih luka i zemalja poput Hrvatske, da u sklopu nove EU strategije predstavi i Atlas europskih luka, svojevrsni dodatak odnosno annex kojim će mapirati lučke gradove, njihovu povijest, praksu i tradiciju i pomoći nam da bolje razumijemo potrebe luka, posebno malih luka, kao i izazove s kojima se suočavaju i važnost koju imaju za zemlje, regije i lokalne zajednice.
– Atlas europskih luka dat će nam uvid u to na koji način oblikovati budući europski proračun, kako ga prilagoditi potrebama na terenu, ali i kako očuvati način života i našu hrvatsku tradiciju. Želim da krojimo buduće europske zakone u skladu s potrebama i specifičnostima hrvatskih luka i manjih marina i da mi budemo predvodnici buduće lučke politike, jer u posljednjih smo deset godina pokazali kako i male zemlje, u politikama od strateškog značaja, imaju značajnu ulogu, zaključio je Flego.
U tijeku su pregovori izvjestitelja svih političkih grupacija oko Izvješća. Njegovo se usvajanje u Odboru za promet očekuje do kraja godine, a izglasavanje na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u veljači 2024.
