Problem displaying Facebook posts. Backup cache in use.
Click to show error
PULA – Predsjednik IDS-a Dalibor Paus gostovao je danas u emisiji Radio Pule ‘Tolerancija’, na temu najave da će početkom iduće godine Istarska županija prestati biti osnivačem Opće bolnice Pula te da će upravljačka prava preuzeti država.
Upitan kakav je stav IDS-a oko prebacivanja osnivačkih prava Opće bolnice sa županije na državu, predsjednik IDS-a istaknuo je „da je to izričito loše rješenje“.
– Podsjetit ću da se IDS još 2021., kada je bio prijedlog izmjena zakona u zdravstvenoj zaštiti na javnom savjetovanju, oštro usprotivio da bolnice prijeđu pod ingerenciju države. Tada je središnja država htjela preuzeti upravljanje čak i zavodima za javno zdravstvo, domovima zdravlja te specijalnim bolnicama, no, srećom te kategorije zdravstvenih usluga nisu uhvaćene ovim posljednjim izmjenama, kazao je Paus.
Stabilnost i učinkovitost zdravstvenog sustava ponovno se pokušava postići centralizacijom zdravstvenih ustanova, što se u povijesti već pokazalo neučinkovitim jer bolnice pod upravom centralne vlasti generiraju veće gubitke i dugove.
Tako je predsjednik IDS-a Dalibor Paus napomenuo da su bolnice već jednom bile pod upravljanje državom 2000.-tih godina, nakon toga su te bolnice prepuštene na upravljanje županijama. Razlog je bio taj što država više nije mogla servisirati sve ono što je potrebno za neometani rad bolnica. Nakon toga za vrijeme Vlade g. Milanovića su te bolnice ponovo uzete pod upravljanje države s izlikom da će se sanirati, međutim kada su vraćene, vraćene su s još većim dugom nego kad su preuzete. Sada imamo novi pokušaj centralizacije i smatramo da to nije nimalo dobro.
– Građanima jeste svejedno tko upravlja, ali upravljanje od strane države je kroz povijest pokazalo da nema tu kvalitetu kao kada se upravlja bolnicama na razini koja je puno bliža građanima, koja zna što građanima treba i koja je spremna uložiti određena sredstva da ta kvaliteta bude bolja. Podsjetit ću samo na to da u istarskoj županiji se izdvaja za zdravstvo bitno više nego u ostalim dijelovima Republike Hrvatske – do 30% više sredstava!, kazao je Paus.
Naveo je da je jedini oblik reforme zdravstva do sada bio sanacija tih bolnica, odnosno dodavanje dodatnih sredstava u bolnice. – Ono što treba isto istaknuti je da Hrvatska puno manje ulaže u bolnice od prosjeka u ostatku Europe. Sama činjenica da se mijenja osnivač neće sigurno doprinijeti boljem zdravstvenom sustavu nego će doprinijeti lošijoj usluzi kroz neko vrijeme, neće se sve vidjeti odmah i na neki način ovime još postajemo dodatno ovisniji o drugima a pokazali smo kroz ovaj period kad smo mi upravljali zdravstvenim sustavom da je zdravstveni sustav u Istri puno bolji nego u ostalim dijelovima Hrvatske.
Na upit smatra li da će centralizacija u nekom slučaju značiti i privatizaciju od čega mnogi građani zaziru kada je u pitanju zdravstveni sustav, Paus je odgovorio da to „ne mora nužno značiti privatizacija, ali kada jedan sustav sve lošije funkcionira onda se počinju javljati upravo takve ideje. Raste vjerojatnost da se ide u tom smjeru ali mislim da se to neće dogoditi.“
Upitan što je po njemu razlog centralizacije zdravstvenog sustava, Paus je odgovorio kako smatra da „svatko tko nečim upravlja pomisli kako mu je lakše upravljati kada bi sve bilo u njegovim rukama.“
– Međutim, stvar je upravo suprotna, jer centralizacija traži puno više truda, puno više komunikacije. Podsjetio je da sve uređene države imaju decentraliziran zdravstveni sustav, i to na razini regija jer lokalno stanovništvo, odnosno lokalna politika zna najbolje što je u ovom trenutku potrebno i tu može puno brže realizirati nego što će to centralna vlast.
– Ovo je još jedan model gdje će se donositi odluke bez našeg utjecaja, dakle u upravnim vijećima bolnica je samo jedan predstavnik regionalne samouprave bez moći odlučivanja, bit ćemo još ovisniji a kada ste ovisni o centralnoj državi onda se uvijek stvara dojam da je centralna država nekome ‘nešto dala’.
Za kraj, podsjetio je da Istra sigurno doprinosi proračunu bitno više od prosjeka i da se naša sredstva koriste kako bi se pomoglo i razvijalo druge regije u Republici Hrvatskoj. Međutim, kad je u pitanju zdravlje naših ljudi tu treba što više sredstava ostaviti tamo gdje su ta sredstva i prikupljena.
