IDS - Istarski Demokratski Sabor

IDS - Istarski Demokratski Sabor

13,476

Više od politike - Non solo politica

View on Facebook
IDS, Dalibor Paus i Loris Peršurić ostaju razuman, pristojan i civiliziran glas naših ljudi u 11. sastavu Hrvatskog sabora!👏 ... See MoreSee Less
View on Facebook
Hvala DUSTRA što ste u meni prepoznali vrijednosti koje i sami zagovarate! Naša zajednička europska suradnja je početak gradnje jedne nove, tolerantnije, centrističke opcije na svim razinama! 🇭🇷💚Želimo ljudima ponuditi konkretne politike, rad i napredak, a ne populizam!Zajedno smo snažniji! 🇭🇷🇪🇺 ... See MoreSee Less
View on Facebook

IZ MEDIJA

LABIN – Grad Labin slavi svoj dan 17. kolovoza, na dan kada je daleke 1341. dobio svoj prvi statut. I to je jedan od pokazatelja da Labin u cjelini Istre živi svojim specifičnim karakterom, u kojem su najvažnije karakteristike ponos i spremnost na brzu reakcije u obrani svoga kraja. Pokazala je to, uostalom, i Labinska republika, kao i naglašena multikulturalnost ove sredine. Labin naprosto sve svoje stanovnike, otkud došli i bez obzira kad je to bilo, oblikuje u jedinstven karakterni mod i sasvim specifičnu kulturu koja iz toga proizlazi.

Valter Glavičić gradonačelnik je Labina u drugom mandatu, prvi je uspješno odradio od 2017. do 2021. godine te je na posljednjim lokalnim izborima Labin već u prvom krugu, s više od 62 posto glasova, nastavio u istom stilu, s istom osobom na čelu grada. Valter Glavičić poslu pristupa smireno, predano, svjestan da se promjene na najvažnijem, gospodarskom planu ne događaju kao burne revolucije, nego kao – sustavne evolucije. Osim karaktera, tome svakako pridonosi i njegova naobrazba, diplomirani je inženjer elektrotehnike, kao i činjenica da je na mjesto gradonačelnika došao iz privrede, s mjesta direktora labinske ispostave Elektroistre.

Vi, kao što to čine nove male općine, ne vezujete Dan grada s činom osnutka prije trideset godina, baš kao što ga ne vezujete ni uz 1945. godinu – a dan oslobođenja od fašizma dan je nemalog broja jedinica lokalne samouprave u Istri. Želite li i na taj način naglasiti da ste oduvijek jedan od istinskih lidera, najvažniji čimbenik u oblikovanju slike Istre?

– Mislim da svi, prije svega, moramo biti svjesni da je povijest u našim krajevima počela još u doba antike, a za Labin je specifično da je imao svoj statut još u 14. stoljeću. Točan datum stupanja na snagu Statuta grada Labina je 17. kolovoz 1341. godine. Dakle, Labin je uređeni grad već 682 godine, a i nakon što je 1420. potpao pod Mletačku Republiku, taj je statut bio na snazi do 1797. godine. Malo tko se takvom poviješću može pohvaliti, pogotovo u kontekstu europskog konteksta Labina. Živimo u doba kada se sve dešava na brzinu, pa stoga posebno naglašavamo bogatu labinsku povijest, i taj je dan Gradsko vijeće Labina još početkom devedesetih odabralo za Dan grada.

Iako ste za razliku od nekadašnje Općine Labin, svedeni na tek nešto više od sedamdeset četvornih kilometara, čini se da vam to nije bila zapreka za polivalentni razvoj?

– Ustrojem postavljenim početkom devedesetih godina Labin je ostao bez najvećeg dijela obale, ali s Rapcem kao najjačim turističkim središtem istočne obale Istre, u sklopu Grada Labina. Isto tako, nekadašnja industrijska zona Dubrova u potpunosti je pripala novoformiranoj Općini Sveta Nedelja. Dakle, u startu grad Labin je krenuo s velikim minusom, i uz gašenje rudnika, u to je doba bio na koljenima. Danas Labin ima takvu strukturu gospodarstva kakvu nema niti jedan drugi grad u Istri, a osudio bi se reći, malo koji hrvatski grad. Uz jaku poslovnu zonu na Vinežu, gdje je u zadnjih desetak godina izgrađeno šest novih tvornica, u Rapcu je razvijen hotelski smještaj s 4 i 5 zvjezdica, a najljepše od svega je oko 600 registriranih obrtnika, tako da je gospodarstvo puno bolje diverzificirano nego u ostalim gradovima. Usudio bih se reći da smo od prepreke napravili prednost i zahvalio bih svima koji su zadnjih dvadesetak godina zaslužni za gospodarski preobražaj Labina.

Nekad naglašeno industrijski i rudarski kraj, danas je primjer razvoja visoke tehnologije i turizma. Pritom ne mislimo na Rabac, koji je turistički centar već godinama, nego na područja koja se nekad nije smatralo pogodnim za razvoj te djelatnosti.

– Slažem se u potpunosti. Svakako smatram da je najveći dragulj labinski Stari grad, turistička meka za sve željne obilaska grada prekrasnih galerija, muzeja, uličica i trgova, tako karakterističnih zbog nekoliko venecijanskih palača i sakralnih objekata izgrađenih u doba kada je Serenissima bila najjača trgovačka sila svijeta. Uz Stari grad, mnogo posjetitelja stiže i u uvalu Prtlog, koja je zaštićeni krajobraz u kojem želimo sačuvati netaknutu prirodu bez gradnje bilo kakvih objekata.

Koja su vam najvažnija gospodarska stremljenja za godine koje dolaze?

– Danas je najveći aktualni problem nedostatak radne snage. Stoga smo u stalnoj komunikaciji s našim gospodarstvenicima koji muku muče s popunjavanjem novootvorenih radnih mjesta. Podjednak je problem u industriji kao i u hotelijerstvu. Ove godine smo organizirali jako dobro posjećen Sajam poslova, gdje smo povezali učenike labinske srednje škole, fakultete iz bliže okolice te sve tvrtke s područja Labinštine koje su imale svoje štandove s prezentacijama. Sajam je organiziran interaktivno i polučio je odlične rezultate. Daljnji koraci bit će sigurno u nastavku jakog stipendiranja naših učenika i studenata, ali na način da se dodatno stipendiraju profesije koje su deficitarne i nedostaju našim gospodarstvenicima. Velik problem su i skupi stanovi koji mlađim ljudima zbog divljanja cijena nekretnina čine problem pa ćemo suradnjom s gospodarstvenicima pokušati i tome stati na kraj.

Labin je prije dvadesetak godina percipiran kao grad propale industrije i tisuća ljudi na radu u inozemstvu, najviše u Italiji, da bi danas grad koji vodite bio u sasvim nekim drugim i drugačijim okvirima. Vanjska percepcija izgleda, ali i zadovoljstva stanovnika vrlo je dobra. Je li tako i – iznutra? Kako Labinjani doživljavaju svoj grad?

– Pa, siguran sam da Labinjani uvijek teže boljem i višem cilju i da su uvijek spremni glasno artikulirati svoje stavove, što je svakako dobro. Uvjeren sam da su Labinjani svjesni da je Labin u rapidnom rastu i da je nekada depresivna sredina pretvorena u grad visokih standarda. Drago mi je da Labinjani imaju visoko razvijenu ekološku svijest i da su spremni na prihvaćanje promjena na razini puno većih gradova.

Kakva su demografska kretanja? Prema najnovijim podacima, upravo će se na tome u najskorijoj budućnosti prolaziti ili padati. Labin je nekada bio privlačan za doseljavanje. Je li tako i danas, otkud sad u potrazi za poslom dolaze strani državljani?

– Jedan sam od rijetkih gradonačelnika koji je i prije i nakon popisa stanovništva otvoreno govorio o najvećem problemu hrvatskog društva u cjelini – depopulaciji. Brojevi su egzaktna stvar i moramo priznati da tu svi skupa gubimo utakmicu. Labin je uvijek bio otvorena sredina tako da će se dio problema riješiti doseljavanjem deficitarnih kadrova. Upozoravam na problem koji se dešava zadnjih godina, da domaći radnici imaju lošije uvjete nego uvozna radna snaga. Mislim da ćemo svi skupa tu morati dogovoriti neku međuvarijantu, jer se stranim djelatnicima plaća smještaj i imaju ostale beneficije da bi došli kod nas, a na taj način se stvara nezadovoljstvo među domicilnim stanovništvom. Dajmo sve od sebe da zadržimo ljude koje smo školovali, ali ipak moramo biti svjesni i da bez uvoza radne snage neće biti moguće u budućnosti planirati rast.

Iako je opća komunalna slika Labina dobra, jeste li zadovoljni razvojem prometne infrastrukture. Novi je spoj na »Učku«, no južne poveznice prema Puli nisu baš na adekvatnoj razini.

– Labin je prema Puli lošije povezan prvenstveno zbog prometnice na području općine Raša za koju je u planu širenje i izgradnja treće trake. Prema informacijama iz Hrvatskih cesta, koji su nadležni za tu prometnicu, u tijeku je projektiranje, a onda slijedi ishodovanje građevinske dozvole. Nadam se da će u iduće dvije ili tri godine i ta dionica biti realizirana, čime bi se pojednostavio put do Pule.

Labin je oduvijek bio grad sportaša, mjesto u kojem su ponikli vrhunski nogometaši, rukometaši, boćari, individualni sportaši. Povratak labinskih rukometašica u elitno natjecanje znak je da se stara vremena konačno vraćaju i po pitanju sporta?

– Danas Labin ima aktivnu sportsku zajednicu koja broji 26 klubova. Prije šest godina u potpunosti je obnovljena sportska dvorana, uz rekonstrukciju postojeće, izgrađena je i nova manja. Nakon toga natkriveno je i boćalište, a sada je izgrađeno i pomoćno nogometno igralište s umjetnom podlogom u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom. Puno se ulaže i u sportske djelatnike, tako da trud daje i rezultate. Labudice su od ove jeseni opet prvoligašice i svi jedva čekamo punu labinsku dvoranu!

Fenomen ste suživota. Dok je u Rijeci nemoguće vidjeti na proslavi Dana pobjede 5. kolovoza zajedničko odavanje pijeteta poginulima, povezivanjem veterana organiziranih u antifašističke udruge i one nastale nakon Domovinskog rata, u Labinu ne samo da su na taj dan ove dvije struje zajednički položile vijenac, s njima je to učinila čak i udruga »Josip Broz Tito«!

– Suživot na ovom prostoru je duboko ukorijenjen u svima nama. Jedna od ostavština rudnika je i ta da se ovdje ne gleda otkuda si, nego kakav si kao čovjek. Tako da tolerancija prema manjinama, kao i dijalog između na prvu suprotstavljenih struja ovdje funkcionira potpuno drugačije. Dokaz tome je i ovogodišnja nagrada koju sam u ime grada Labina dobio od povjerenice Europske komisije, gdje smo zauzeli drugo mjesto u konkurenciji svih gradova Europe s ispod 50 tisuća stanovnika. Nagrada mi je uručena u Bruxellesu, a nakon toga sam u ime svih europskih gradova predstavio Labin kao grad primjer tolerancije i uključivosti.

Izvor: Glas Istre.