IDS - Istarski Demokratski Sabor

IDS - Istarski Demokratski Sabor

13,476

Više od politike - Non solo politica

View on Facebook
IDS, Dalibor Paus i Loris Peršurić ostaju razuman, pristojan i civiliziran glas naših ljudi u 11. sastavu Hrvatskog sabora!👏 ... See MoreSee Less
View on Facebook
Hvala DUSTRA što ste u meni prepoznali vrijednosti koje i sami zagovarate! Naša zajednička europska suradnja je početak gradnje jedne nove, tolerantnije, centrističke opcije na svim razinama! 🇭🇷💚Želimo ljudima ponuditi konkretne politike, rad i napredak, a ne populizam!Zajedno smo snažniji! 🇭🇷🇪🇺 ... See MoreSee Less
View on Facebook

Iz medija

Uoči superizborne 2024. godine IDS je potpisao koalicijski sporazum s PGSom. Je li to znak da je ideja o okupljanju liberalnih opcija koja se spominjala, posebno za europske izbore, sada i konačno propala?

IDS i PGS potpisali su sporazume o suradnji na predstojećim parlamentarnim i europarlamentarnim izborima s jasnim pozivom ostalim strankama da smo otvoreni za razgovor i suradnju sa svim regionalnim i lijevo-liberalnim opcijama. Prirodno je da IDS kao najjača liberalna stranka nastoji okupiti oko sebe stranke istih vrijednosti, sličnih programa i ciljeva. To smo učinili i 2019. godine na izborima za Europski parlament kada je naš Valter Flego postao jedini liberalni zastupnik iz Hrvatske. Upravo nam je Flego svojim radom pokazao što znači imati i jednog od 705 zastupnika u Europskom parlamentu. Podsjetit ću vas na nedavni primjer u vezi s europskom prometnom mrežom, posebno željezničkim koridorima, kad je Odbor za promet prihvatio 8 amandmana IDS-ova zastupnika, što je omogućilo da Istra, Kvarner i Hrvatska ne budu prometno zakinuti i da izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture financiramo europskim novcem. Uključivost i suradnja temeljne su odlike Istrijana, a samim time i IDS-a. Naši građani to cijene, stoga smatram da je ideja okupljanja važna, ali i pragmatična, pogotovo na izborima za EU parlament te ćemo i dalje raditi na tome.

Koliko je činjenici da od dogovora liberala nema ništa kumovalo to što su i HNS i HSLS godinama čvrsto uz HDZ?

Vidjet ćemo što će biti na kraju, ima još dosta vremena do izbora. Kao što sam rekao, za čvršću suradnju stranaka važne su vrijednosti, programi, ciljevi. Vizija Hrvatske kao države u kojoj se poštuje građanski suverenitet, živi tolerancija i multietničnost, njeguju vrijednosti koje su duboko ukorijenjene u svakom Istrijanu. Vizija Hrvatske koja je decentralizirana, države u kojoj se o svemu onome o čemu se može odlučivati na regionalnoj i lokalnoj razini ondje i odlučuje, u kojoj veći dio onoga što naši građani privrede ostane u lokalnoj zajednici, u kojoj možemo osigurati dostojne plaće i mirovine te primjerenu kvalitetu života. To su elementi oko kojih gradimo suradnju i s onima koji ih prihvaćaju možemo surađivati.

Neki ste dan izjavili kako potpora HDZ-u HNS-a i HSLS-a nije “nepremostiv problem”. Znači li to da bi IDS mogao surađivati i s aktualnim HDZ-ovim partnerima i u kojem biste slučaju na to pristali?

Što se tiče konkretnih stranaka, još ćemo vidjeti – te stranke su nam vrijednosno i programski slične, a danas ih vode i drugi ljudi, koji poput nas imaju dobre rezultate u svojim sredinama i mi ostajemo otvoreni za suradnju. HSLS se recimo izborio za transparentnost na razini cijele države, a mi smo to prije svih uveli u svim općinama i gradovima u kojima smo dobili povjerenje građana. Bitno je da se u tim pragmatičnim suradnjama uspiju izboriti za temeljne liberalne vrijednosti – nekad i taj jedan glas to postigne poput Hrebaka. Ljudi se mijenjaju, kao i okolnosti i odnosi, a u politici treba znati kada treba postupiti pragmatično. IDS je dugo na političkoj sceni i mi znamo da je za ostvarenje vizija i ciljeva potrebno puno vremena, to je maraton, a samo oni koji trče sprint na maratonu i posustanu već nakon nekoliko kilometara mogu si dopustiti da budu isključivi.

Je li ideologija, kada gledamo aktualnu političku scenu i sve što se dogodilo proteklih osam godina, samo “mrtvo slovo na papiru”?

Tema broj jedan u svim istraživanjima su veće plaće i bolji standard, tu nema lijevih i desnih. Građani su ulaskom u eurozonu i Schengen dobili više-manje slične cijene kao ostatak razvijene Europe i zato s pravom traže da ih u što kraćem roku prati i sličan, zapadnoeuropski standard. Ako samo pogledamo preko granice, u npr. Sloveniju, vidimo da država može biti i produktivnija i efikasnija, ali i da mi moramo više i bolje raditi kako bismo im se približili. Ljude najviše muče svakodnevni problemi poput nemogućnosti da si po prihvatljivoj cijeni priušte adekvatan stan, da imaju dostupno mjesto u vrtiću, da imamo dovoljan broj domova za starije osobe, ali traže i sigurnost u svim njezinim aspektima, ne samo materijalnim. Država je tu da ponudi rješenja. Ali ne smijemo zaboraviti da smjer, put i brzina kojom ćemo doći do rješenja ovisi i o ideologiji, o vrijednostima, o načinu na koji gledamo na svijet, o tome koji su nam ciljevi. Npr. o tome želimo li ili ne stati na kraj korupciji koja je toliko raširena da šteta koju trpimo zbog nje iznosi gotovo četvrtinu našega proračuna. U tom je segmentu upravo IDS učinio nekoliko važnih iskoraka. Postavili smo si pravila po kojima svaka općina i grad kojim upravljamo moraju imati potpuno transparentan proračun, da svatko može vidjeti i najmanji izdatak koji je plaćen javnim novcem. Svi naši najviši stranački dužnosnici, bez obzira na to postoji li zakonska obveza ili ne javno su objavili svoje imovinske kartice, što nije učinila ni jedna stranka u RH, time smo podigli ljestvicu političke kulture. Nadalje, trenutno se u Rovinju probno provodi sustav ocjenjivanja službenika i namještenika.

Je li suradnja s PGS-om spašavanje IDS-a nakon snažnih turbulencija u stranci?

IDS i PGS uspješne su regionalne stranke koje su već više od tri desetljeća na hrvatskoj političkoj sceni i lideri su takvih politika. Iza nas stoje rezultati. Vodimo najuspješnije i najrazvijenije sredine u Hrvatskoj, a to prepoznaju i građani koji nam iz ciklusa u ciklus daju povjerenje. Ova je koalicija 2015. i 2016. bila druga po snazi u 8. izbornoj jedinici i osvojila tri mandata u Saboru. PGS je godinama stabilan i prirodan partner IDS-u. Uvjeren sam da je ovo moćna koalicija, što potvrđuju i nedavna istraživanja, koja ima što ponuditi biračima i da ulazimo u borbu za četvrti mandat.

Priča se da ste im u zamjenu za koaliciju dali drugo mjesto na listi, što bi značilo da će PGS biti parlamentarna stranka. Je li to bio uvjet za dogovor?

Daleko smo još od izbornih lista, njih će donijeti stranačka tijela kada za to dođe vrijeme. Potpisani sporazum sadrži osnovne programske postavke koalicije, od toga da IDS i PGS svojim znanjem i iskustvom mogu dati veliki doprinos decentralizaciji i razvoju Republike Hrvatske, većem stupnju autonomije naših regija do toga da smo pokazali da znamo ljudima osigurati stabilno životno i radno okruženje. Prije konačnog formiranja lista predstoji nam građenje partnerskih odnosa i s drugim strankama koje će se potencijalno pridružiti koaliciji, ali uvjeren sam da će i Istra i Primorje imati svoje zastupnike s naše liste u Saboru.

Što je s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom. Je li i on dobrodošao partner IDS-u i je li bilo razgovora na tu temu?

Već sam rekao koje su osnove na kojima gradimo suradnju s drugima, a razgovori su mogući sa svima koji ih prihvaćaju. Govoriti o tome s kime smo sve i što razgovarali, prije nego smo se dogovorili, ne bi bilo ozbiljno. Što se tiče g. Komadine, on je, koliko ja znam, usprkos tome što se već dugo priča o njegovu izlasku, još uvijek član SDP-a. On jest poznato ime, ali ne vjerujem da bi sam, bez SDP-a, odnosno stranačke infrastrukture, mogao do saborskog mandata.

Do sada je u pravilu IDS uvijek dobivao tri mandata u Saboru i jedno mjesto u EU parlamentu. Podbacite li ovog puta i na jednim i na drugim izborima, hoćete li ostati na čelu stranke?

IDS će vas iznenaditi – pozitivno. IDS-u su uvijek bili najvažniji lokalni izbori, a zbog lošijih rezultata na njima je 2021. i došlo do promjena u stranci. Moj je primarni cilj vratiti povjerenje birača u IDS na lokalnim izborima 2025. Želimo povjerenje građana u što više općina i gradova te županiji jer imamo i znanje i iskustvo koje je potrebno da Istra i dalje bude najrazvijenija regija. Parlamentarni i europarlamentarni izbori važna su međufaza na tom putu u koje ulazimo u nešto drugačijim okolnostima, ali ambiciozno i s opravdanim optimizmom.

Kakvo je trenutačno stanje u IDS-u, je li se stranka uspjela konsolidirati nakon odlaska bivšeg šefa Borisa Miletića?

Potvrdilo se da IDS nije jedan čovjek ma koju funkciju on obnašao. IDS simbolizira i artikulira jednu ideju o tome u kakvoj Istri, Liburniji i Kvarneru, u kakvoj Hrvatskoj želimo živjeti, ideju koja je živa i svježa i iza koje su stali i danas stoje mnogi kako naši članovi tako i naši birači. U ove trideset i tri godine ciljeve stranke uvijek je ostvarivao tim stručnih i sposobnih ljudi s iskustvom i rezultatima, a tako je i danas. Npr. potpredsjednici stranke tri su vrlo uspješna gradonačelnika Labina, Poreča i Rovinja iza kojih stoji niz uspješnih projekata te bivša zamjenica gradonačelnika Pule – najvećeg grada na poluotoku. Imamo cijelu plejadu iskusnih i stručnih ljudi koji nose našu priču. Tako da bih stanje ocijenio vrlo dobrim, što potvrđuje i podrška birača koja neprestano raste, radimo na realizaciji onoga što smo obećali kroz kampanju i pripremamo se za nove izbore.

Iduće godine su i predsjednički izbori. Izjavili ste kako sve ide u smjeru da IDS neće i drugi put dati potporu Zoranu Milanoviću. Jeste li promijenili mišljenje ili stojite kod tog stava? Što je to što mu najviše zamjerate i zbog čega biste mu mogli uskratiti i potporu za drugi mandat?

Ništa ne zamjeram, zamjerati je kriva riječ. Ono što ne podržavam svakako je diskurs koji je predsjednik uveo u javni prostor. Čak da se i slažem sa svime što kaže, a nije tako, način na koji komunicira u javnosti jednostavno nije primjeren funkciji koju obnaša. Veća je vijest kako je predsjednik nešto rekao nego što je rekao i to nije dobro. Nadalje, Milanović je 2019. dobio potporu kao kandidat ljevice i lijevog centra, u međuvremenu je došlo do otklona. Iako napada HDZ, to često čini s desnijeg stajališta od samog HDZ-a, što je otklon koji dobar dio njegovih birača nije očekivao i pitanje je bi li mu dali glas da je iznosio takva stajališta u predizbornoj kampanji. Doduše, s obzirom na to da je često žešća oporba HDZ-u od same oporbe mnogi lijevi birači prijeđu preko toga. Ali predsjednički mandat Zorana Milanovića prije svega ćemo ocjenjivati kroz rezultate u obavljanju njegovih Ustavom propisanih ovlasti: kako predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine li u dovoljnoj mjeri za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti te pristupa li odgovorno zadaći brige o obrani neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Do predsjedničkih izbora ima još dosta vremena, ali ako se Milanović kandidira za drugi mandat, to su elementi prema kojima ćemo odlučivati o potpori.

Što s druge strane zamjerate Andreju Plenkoviću?

U ova gotovo dva mandata Vlade Andreja Plenkovića na vanjskopolitičkom planu odrađen je dobar posao. Ušli smo u Schengen, ušli smo u eurozonu, a vanjskopolitička pozicija Hrvatske je dobra. Pozitivne efekte ovih uspjeha mi u Istri svakodnevno osjećamo. U mandatu ove Vlade dogodio se i niz što nacionalnih, što globalnih kriza – od Agrokora, pandemije, potresa, rata u Ukrajini i krize energenata. Izuzev nestvarno spore obnove poslije potresa u odgovorima na sve krize uspjeli smo zadržati kakvu-takvu stabilnost sustava. Stabilnosti su pomogla i EU sredstva koja nam popravljaju krvnu sliku, ali pravo je pitanje kako i za što ih koristimo? I pravo je pitanje što kada 2027. ta sredstva budu znatno manja? Jesmo li spremni da naš sustav može funkcionirati bez tih sredstava. Bojim se da je odgovor negativan. U sedam godina nije bilo pravih i nužnih reformi sustava. I dalje smo izuzetno centralizirana država, nije bilo prave reforme lokalne uprave i samouprave, nije bilo prave reforme zdravstva, nije bilo prave reforme pravosuđa, nije bilo prave reforme poreznog sustava. Stav IDS-a je jasan – moramo iskoristi još ovih nekoliko godina jačih financijskih potpora za nužne reforme. Cijelu Hrvatsku treba decentralizirati, dati veće ovlasti regijama, općinama i gradovima. Fiskalna i administrativna autonomija alat je za daljnji razvoj Hrvatske, alat koji omogućava da se Hrvatska razvije do svojih maksimalnih potencijala. Vrlo brzo će doći vrijeme kada će naš ekonomski rast ili pad ovisiti isključivo o nama – o tome koliko smo obrazovani, produktivni, poduzetni, inovativni, koliko su nam institucije snažne, a ljudi sposobni za konkurentsku borbu na otvorenom europskom tržištu. O tome će ovisiti standard naših građana, o tome će ovisiti hoćemo li se pomaknuti sa začelja među članicama Europske unije. U godinama pred sobom imamo još uvijek jedinstvenu priliku da stisnemo reset i kreiramo nove bolje politike. Da ne spominjem borbu protiv korupcije na svim razinama, bez čega nema nikakva napretka. Ako isti hrvatski istražitelji, ista policija, po istim zakonima, samo pod EU tužiteljem, efikasno gone zloporabe EU fondova, zašto se to ne radi jednako efikasno i u drugim slučajevima?

Mislite li da postoji način da se HDZ spriječi da dobije i treći mandat?

HDZ je u ovom trenutku uvjerljivo vodeća politička opcija, ali je pitanje kakav mu je koalicijski potencijal. Mislim da će se teško ponoviti situacija da može sam sastaviti Vladu. Način da oporba spriječi HDZ u dobivanju novog mandata postoji, ali o oporbi ovisi koliko je on vjerojatan. Ulijevaju li velike nacionalne stranke dovoljno povjerenje građanima da znaju na koji način učiniti Hrvatsku boljom zemljom? Mislim da na tome treba poraditi. Ljevica i centar moraju se konsolidirati i zato je IDS na vrijeme krenuo s dogovorima, da drugima pokažemo primjerom.

Je li IDS spreman na koaliranje sa strankama ljevice nakon izbora?

Kada god je IDS participirao u vlasti, bilo je to u lijevim vladama. Ako ljevica dođe u priliku, ne vidim razloga zašto bi se to promijenilo.

Što ako ljevici za većinu budu potrebne i ruke desnice, primjerice Mosta? Možete li se zamisliti u takvoj kombinaciji, ako joj je cilj “rušenje” HDZ-a?

“Rušenje HDZ-a” samo po sebi nije izborni program za koji se može dobiti šira podrška birača. Da jest, već bi se vidjelo na podršci oporbenim strankama i smanjenju broja neodlučnih birača. Cilj politike IDS-a je normalna, građanska država koja funkcionira na načelima zakonitosti, u kojoj se o lokalnim stvarima odlučuje lokalno, jedna, decentralizirana i digitalizirana, naprosto bolja i pravednija Hrvatska i spremi smo podržati takve inicijative. U tom pogledu mi u Istri nastojimo biti konkretni i učinkoviti i staviti u fokus na brigu za svakog čovjeka i svaki metar zemlje. Podsjetit ću vas da se, npr., već godinama žestoko borimo protiv bespravne gradnje i da je zahvaljujući IDS-u to pitanje došlo u fokus na nacionalnom nivou te da su inspekcije počele djelovati, ali moramo biti puno učinkovitiji, i zato se zalažemo za spuštanje ovlasti na lokalnu razinu.

Izvanredna saborska sjednica koju je sazvao predsjednik nije ništa riješila u vezi s aferom u HEP-u. Zašto ta afera i dalje nema epiloga i tko po vašem mišljenju mora odgovarati?

Eventualnu kaznenu odgovornost utvrđivat će tijela koja su za to zadužena, a što se tiče političke odgovornosti, nisu nam potrebna tijela, toliko inteligencije imamo svi! Valjda je jasno da odluka da se kupuje plin iako ga nemate gdje smjestiti i da ga kupujete po višoj cijeni od tržišne, pa prodajete budzašto nije poslovna, već politička, a zna se tko je nositelj političke odgovornosti. Ako nisu odgovorni predsjednik Skupštine HEP-a i predsjednik Uprave, onda je odgovoran premijer.

Na Zakon o pomorskom dobru uputili ste 23 amandmana. Koje su ključne zamjerke?

Prije svega moram reći da je dosadašnji zakon bio loš i da ga je trebalo mijenjati. Drugo, možda malo i neobično, u prijedlogu koji je došao pred Sabor u drugom čitanju usvojen je veliki broj prijedloga i primjedbi koji su izneseni kroz prvo čitanje, kako struke i udruga tako i oporbe. S obzirom na te činjenice i na činjenicu da će se zakon sigurno usvojiti, pokušali smo biti konstruktivni i amandmanima dodatno poboljšati reguliranje upravljanja pomorskim dobrom. Prije svega oko evidentiranja i definiranja granice pomorskog dobra te mogućnosti davanja da lučke uprave izdaju dozvole za kratkotrajnu uporabu pomorskog dobra. Veliki je pritisak da se obala zatvori, pregradi i izgradi i, ako smo je uspjeli sačuvati dosad, treba stvoriti dobar okvir da tako i ostane.

Puno se govori o turističkoj sezoni. Za neke je podbacila, za neke nikad bolja. Kakva je situacija u Istri?

Sezona je u punom jeku i o njezinim rezultatima, kako na nivou noćenja tako i na financijskom planu moći ćemo govoriti tek za nekoliko mjeseci. Trenutačno podaci govore da ovaj tjedan u Istri boravi tristo tisuća gostiju i da je od početka godine ostvareno 2,5% noćenja više u odnosu na prošlu godinu koja je bila rekordna. Dakle, kako sada stvari stoje, za Istru je ovo jedna odlična sezona i tu nema slučajnosti.

Ponuda buja, grade se nove kuće, apartmani. Je li ponuda u skladu s tržištem i cijenama ili nešto krucijalno treba mijenjati?

Uz puno pozitivnih efekata turizam sa sobom donosi i čitav niz negativnih. Od preizgrađenosti, opterećenja infrastrukture, dizanja cijena nekretnina u nebo, inflacije do bespravne gradnje i kulture rentijerstva. Zato pozdravljamo prijedlog novog Zakona o turizmu koji do sada nismo imali i koji je orijentiran na njegovu održivost. Krajnje je vrijeme da prestanemo ocjenjivati sezonu isključivo brojem noćenja i dolazaka, a da se orijentiramo na financijski učinak i utjecaj turizma na prostor i način života ljudi jer, ne učinimo li to, ne samo da ćemo izgubiti turiste nego i naš način života i dio našeg identiteta.

Izvor: Večernji list