ZAGREB – Jučer se u Hrvatskom saboru održala rasprava o IDS-ovom Prijedlogu dopuna zakona o građevinskoj inspekciji. Predsjednik Kluba zastupnika IDS-a Emil Daus, u uvodnom govoru istaknuo je kako IDS navedenim Prijedlogom želi poboljšati provedbu trenutno važećeg Zakona tako da se komunalnim redarima omogući interveniranje na terenu čim uoče bespravne građevinske radove izvan građevinskog područja te da mogu odmah poduzeti sve potrebne mjere kako bi problem bespravne gradnje zaustavili u samom začetku.
Napomenuo je kako je praksa pokazala da od prijave redara inspekciji, pa do izlaska građevinskog inspektora na teren znaju proteći tjedni, ponekad i mjeseci i dotad je objekt već završen, a ponekad i u funkciji, stoga je i više nego jasno da nedovoljna ekipiranost građevinske inspekcije stvara veliki problem. Isto je potkrijepio primjerom kako je 2019. godine bilo 116 građevinskih inspektora, a danas ih je samo 82, što znači da se godinama smanjuje broj inspektora, dok se broj bespravno sagrađenih objekata povećava.
Vlada je u svom mišljenju predložila Saboru neprihvaćanje Prijedloga IDS-a uz obrazloženje da će upravo Vlada biti ta koja će svojim Prijedlogom ići u izmjene i dopune Zakona o komunalnom gospodarstvu te Zakona o građevinskoj inspekciji.
-Dakle, nakon gotovo šest godina otkad smo skrenuli pozornost šire javnosti na problem bespravne gradnje te nakon svih aktivnosti koje su u međuvremenu poduzete, u mišljenju Vlade da se iščitati jedino da će tijekom ove godine uputiti u saborsku proceduru prijedloge izmjena i dopuna važećih zakona o komunalnom gospodarstvu i građevinskoj inspekciji. A i to je pitanje da li hoće i kada, kazao je Daus.
Zastupnik IDS-a Marin Lerotić u svom je izlaganju istaknuo kako je nevjerojatno da se gura glava u pijesak i da se ponašamo kao da se bespravna gradnja uopće ne događa i upravo je stav državne vlasti – nečinjenje i zatvaranje oči pred problemom, dovelo do stanja kakvo je danas, a to je da je bespravna gradnja potpuno uzela maha.
Stava je da je nesporno da se državni inspektorat nije pokazao efikasnim u sankcioniranju bespravne gradnje i jednostavno više nema razumnog opravdanja da država odbija gradovima i općinama prepustiti veće ovlasti.
– Hrvatska je platila francuske avione milijardu i dvjesto milijuna eura kako bi zaštitila hrvatsko nebo, a nije u stanju prihvatiti ili napisati zakon koji ne košta ništa kako bi zaštitila hrvatski prostor, zaključio je Lerotić svoje izlaganje.
Zastupnica Katarina Nemet u svom je govoru napomenula da se bespravnom gradnjom prostor nepovratno uništava, a oni koji žele sačuvati svoj prostor – a to su gradovi i općine, nemaju zakonske alate da interveniraju, dok s druge strane, država koja to može spriječiti, niti čini dovoljno, a niti je u dovoljnoj mjeri za to ekipirana. Upozorila je kako je stanje na terenu alarmantno te kako upravo zbog toga postoji važnost i opravdanost da se lokalnoj samoupravi daju veće ovlasti da u svojoj sredini pravovremeno i učinkovito poduzima korake i mjere koji će takvu devastaciju prostora ili spriječiti ili eliminirati, ako se pojavi.
– Jedna od glavnih poluga pritom je veća ingerencija i mogućnost angažmana komunalnih redara koji bi trebali imati daleko veće ovlasti obustavljanja bespravne gradnje, posebno izvan granica građevinskog područja, kazala je Nemet.
