Dalibor Paus o investicijama i najavama ovogodišnjih ulaganja u Općini Barban

IZ MEDIJA – Intervju za Glas Istre

PULA – Kakve investicije očekuju mještani Barbana u 2023. godini? Općinski načelnik Dalibor Paus najavljuje pripremu i apliciranje projekata rekonstrukcije zgrade u centru Barbana i prenamjenu u dječji vrtić te rekonstrukcija i dogradnja zgrade konjičkog centra. On naglašava da je priprema projekata iscrpna jer natječaji uvode minimalne kriterije koje je potrebno zadovoljiti.

Upitan što bi istaknuo od svega što je lani učinjeno odgovara da je najvažniji događaj u prošloj godini bio završetak radova na proširenju Poduzetničke zone Barban – Krvavci III, odnosno uspješno proveden cjelokupni projekt koji je bio sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

– Ta zona se proteže na 32 hektara i najvažniji je strateški i razvojni projekt Općine Barban. Smatramo da je poduzetništvo, uz turizam, temelj razvoja naše općine i ono već sada donosi nova radna mjesta. Ovdje je važno istaknuti da smo u prethodnom mandatu kroz projekt Poduzetničkog inkubatora prenamijenili i potpuno obnovili staru školu u mjestu Šajini u kojoj je sada osam poslovnih prostora za potrebe poduzetnika i svi su popunjeni. Paralelno s projektom proširenja zone, u suradnji sa Županijskom upravom za ceste i istarskom županijom realiziran je i kružni tok u poduzetničkoj zoni, čime je znatno poboljšana sigurnost prometa i riješen dugogodišnji problem tog raskrižja čiji je dio poveznica između Istarskog ipsilona i Luke Bršica te Labina. Oba ova projekata doprinijet će razvoju naše zone, a posredno većem priljevu sredstava i većem broju radnih mjesta, veli Paus.

Obnova povijesnog centra

Načelnik naglašava i lani završene projekte koji su vezani uz zaštićeno kulturno dobro u Barbanu. Arhitektonski sklop crkve sv. Nikole, Velih vrata i kule, za koje su dobivena sredstva Ministarstva kulture i medija. Izvedena su konzervatorsko-restauratorska istraživanja te obnova fasade sjevernog pročelja crkve sv. Nikole.

– U ovim projektima iznimno je bila važna suradnja s konzervatorima i restauratorima. Ova faza projekta je završena, no obnova povijesnog centra naselja se mora nastaviti, tako da smo prošle godine prijavili naš zaštićeni Arhitektonski sklop na natječaj kojim bi se nastavili radovi. Moramo napomenuti da su naša kulturna dobra temelj naše vrijednosti te ih je kao takve potrebno očuvati i valorizirati, veli barbanski načelnik.

Prvi put domaćini MIK-a

Nedavno je Glas Istre izvijestio i o uspostavi širokopojasnog interneta koji postavlja HT, uglavnom s novcima EU-a. Barban je jedna od općina uključenih u taj projekt, a u ovom djelu godine u tijeku je postavljanje optičkih kablova u svakom barbanskom naselju.

– Time ćemo osigurati brz i kvalitetan Internet za svakog korisnika i omogućiti razvoj svih onih oblika poslovanja poput IT sektora i rada od kuće za koje je to osnovni preduvjet. Što se tiče turističkog razvoja, prošla godina bila je ispunjena raznim događajima i investicijama od rekonstrukcije pješačko-biciklističke staze „Putem špilja“ pa sve do značajnih marketinških pothvata među kojima možemo istaknuti promociju „barbanskog rančina“ na svjetskom nivou, budući da barbanske naušnice sada nosi španjolska kraljica Letizia, pohvalio se načelnik.

Što se tiče manifestacija kaže da su prošle godine radili na oplemenjivanju postojećih kako na sadržajnom, tako i na estetskom nivou te da su zadovoljni povratnom informacijom.

Mnoge općine pored tradicionalnih manifestacija uvode nove zabavne programe. Radi li Barban išta u tom pogledu? Načelnik odgovara da su od zabavnih programa i manifestacija lani po prvi put organizirali „Dan sv. Nikole i Općine Barban“.

– Puno općina i gradova posljednjih godina započelo je s organizacijom „Advenata“, a mi smo odlučili obilježiti Dan Općine, kao uvertiru u „veseli prosinac“ bogatim kulturno-umjetničkim i zabavnim programom. Ovo se pokazalo odlično, bila su to tri zanimljiva i vesela dana za sve uzraste te svakako planiramo manifestaciju održati i ove godine. Ostale značajne manifestacije koje se tradicionalno održavaju godinama su nezaobilazna i definitivno naša najznačajnija manifestacija „Trka na prstenac“ koja je posljednjih godina prerasla u značajan nacionalni događaj koji je već nekoliko godina u direktnom prijenosu na Hrvatskoj televiziji čime je značajno podignuta prepoznatljivost naše općine. Tu su i „Fešta smokve i smokvenjaka“ i „Beside u jatu“, susret pjesnika koji pišu poezije na čakavskom dijalektu. Pored navedenih održavaju se tradicionalno i „Smotra vina i maslinovih ulja općine Barban“, „Mala smotra folklora“ i „Smotra narodne glazbe i plesa Puljštine“ te još mnogo drugih manjih manifestacija, a ove ćemo godine biti, po prvi put, domaćini Melodija Istre i Kvarnera, ističe Paus.

Potragom za direktorom TZ-a

Kao i mnoge druge sredine i Barbanština se susreće s problemom zapošljavanja i nedostatka radnika. Načelnika smo upitali što su poduzeli da to riješe. Odgovara da je to postao jedan od gorućih problema u svim javnim službama.

– Samo smo prošle godine raspisivali natječaj za direktora Turističke zajednice tri puta. Kada smo tražili komunalnog radnika prije nekoliko godina moramo smo također raspisivati više puta natječaj. Posebno je izražen nedostatak odgajateljica u predškolskim ustanovama, a što je jedna od važnijih ovlasti koje imaju općine i gradovi. Slično je bilo i s komunalnim redarom.

Razmjeri bespravne gradnje

Sigurno je dio problema i nemogućnost značajnije podizanja plaća, ali je prije svega uzrok toga sustavan i zajednički za sve. To nije nešto što pojedina Općina ili Grad može riješiti sam za sebe, odgovorio je Paus.

Problem bespravne gradnje jedna je od najaktualnijih tema na poluotoku, a Paus veli da ta problematika u njihovoj općini nema te razmjere koje ima na obalnom području, a pogotovo na izvan građevinskih područja.

– Uglavnom se rado o gospodarskim subjektima unutar građevinskog područja, a koje su ljudi mahom legalizirali u proteklom periodu. No, prepoznajemo da smo u zadnjih nekoliko godina sve zanimljiviji za potencijalne bespravne graditelje, primjećujemo povećani broj parcelacija na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, upozorava Paus te podsjeća da su zajedno sa 16 drugih gradova i općina pokrenuli inicijativu izrade platforme bespravnagradnja.hr koja ima za cilj pokazati razmjere bespravne gradnje te što sve Općine i Gradovi poduzimaju po tom pitanju, ali i kako bi uključili građane u rješavanje problema i omogućiti im anonimnu prijavu potencijalne bespravne gradnje te izvršiti dodatni pritisak na državni inspektorat da adekvatno reagira i na državu da poboljša zakonsku regulativu u smjeru spuštanja nadležnosti inspekcije na regionalnu i lokalnu razinu.

Objedinjavanje poslova

Načelnika Pausa pitali smo jesu li u Općini Barban razmišljali da objedine poslove sa susjednom Općinom, kako je nedavno predložila Vlada te što vide kao negativnost u tom postupku i gdje bi mogli profitirati? Paus nam otkriva da je pogotovo u komunalnim djelatnostima dosta toga već objedinjeno.

– Općine Puljštine suvlasnice su u tvrtkama Herculanea, Pragrande, Vodovod Pula, a neke i Pulaprometa koje za nas obavljaju djelatnosti iz svoga djelokruga. Na područjima ostalih bivših Općina mahom su objedinjene i predškolske ustanove, komunalne službe i slično. Nadalje, jedan od poslova iz djelokruga Općina, u njihovo ime već obavlja Istarska županija – od obrazovanja, izdavanja građevinskih dozvola do naplate lokalnih poreza. Što se tiče daljnjih konkretnih poslova mislim da ima prostora u objedinjavanju nekih službi poput komunalnog redarstva, a ovisno o ekipiranosti u pojedinim općinama i nekih odjela. Ne vidim negativnosti ove mogućnosti koju je dala Vlada, ali od te mjere neće biti velike koristi jer mi nemamo viška ljudi već manjka zbog birokratizacije našeg sustava, pa spajanje ne može dati željeni efekt. Zato ovdje želim istaknuti da je puno veći problem od funkcionalnog spajanja službi generalno sve manji interes za zapošljavanje u javnoj upravi, nedostaje stručnog kadra na svim poljima, a rad u upravi za mlade je ljude sve manje interesantan te mislim da je to ono što će prije svega u bliskoj budućnosti trebati riješiti, naglašava Paus.

Trinaesti dio proračuna je trošak općinske uprave

Lanjski je prihod u općinskim proračunu iznosio 16,48 milijuna kuna, a istovremeno je za plaće djelatnika Općinske uprave izdvojeno 1,26 milijuna kuna. Udio troška općinske uprave u prihodovnoj strani općinskog proračuna iznosi 7,68 posto, odnosno svaka 13. prihodovana kuna troši se na plaće zaposlenika.